Zamjenica ombudsmana za prava djece, mladih i socijalnog staranja Snežana Mijušković ocijenila je za Dan da bi uvođenje dječjeg dodatka moglo doprinijeti većem natalitetu u Crnoj Gori, ali ukazuje da ipak to pravo nije potrebno svima.
Ona navodi da je crnogorski pravni sistem imao različita rješenja u pogledu ostvarivanja prava na dječji dodatak, od univerzalnog dodatka za svu djecu u Crnoj Gori do rješenja koja su povezana sa materijalnim statusom porodice.
“Činjenica je da su sva socijalna davanja, pa i dječji dodatak, u direktnoj zavisnosti od materijalnih mogućnosti države. Smatramo da funkcija dječjeg dodatka treba da bude usmjerena ka smanjivanju evidentnih razlika u zavisnosti od sredine u kojoj djeca žive i materijalnog statusa porodica. Cijenimo da bi prije donošenja bilo kakvog zakonskog rješenja, vezano za ostvarivanje prava na dječji dodatak, trebalo izraditi cjelovitu analizu, kako bi ponuđeno rješenje zaista doprinosilo boljem razvoju djece. Takođe, cijenimo da bi rješenja zasnovana na toj analizi bila oslobođena populizma da svako dijete treba da ostvaruje dječji dodatak”, ističe Mijušković.
Ukazuje da postoji čitav spektar mjera koje bi se mogle predložiti u cilju smanjenja razlika i stvaranja jednakih šansi koje bi omogućile svoj djeci da ostvare svoje potencijale.
“S obzirom na to da podaci pokazuju negativan prirodni priraštaj u velikom broju opština u Crnoj Gori, smatramo da bi dječji dodatak mogao biti i u funkciji populacione politike, odnosno podsticaja porodicama da imaju više djece. Podsjećamo da je prema podacima Monstata o osnovnim demografskim pokazateljima, negativan prirodni priraštaj u 15 crnogorskih opština. Svega šest opština ima pozitivan prirodni priraštaj. Kad je riječ o materijalnom obezbjeđenju porodice, najveći broj korisnika ovog prava ima u sjevernom regionu, zatim u središnjem, dok je značajno manji u primorskom regionu. Djeca obuhvaćena pravom na dodatak za djecu čine oko devet odsto djece u Crnoj Gori”, kaže Mijušković.
Dodaje da su djeca grupa u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
“Nezaposlenost roditelja predstavlja takođe nesigurnost za djecu, a harmonizacija porodičnog života i rada naročito je teška za samohrane roditelje. Zaštitnik je imao u radu predmete koji su se odnosili na ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite, u kojima je ukazivano na lošu materijalnu situaciju i siromaštvo. Na osnovu rada u konkretnim predmetima, zapaža se da porodice ili pojedinci ostvaruju prava iz socijalne i dječje zaštite kod nadležnih centara za socijalni rad, međutim, porodice su i dalje suočene sa raznim problemima i u povećanom riziku su od siromaštva”, navodi Mijušković.
Siromaštvo ugrožava zdravlje i obrazovanje
Mijušković kaže da brojne studije potvrđuju povezanost između nepovoljnih materijalnih uslova života i siromaštva, što predstavlja jedan od rizika u pravilnom razvoju djece, naročito u dijelu zdravlja i obrazovanja.
“Uočava se da su problemi porodica koje su pogođene siromaštvom veoma izraženi u višečlanim porodicama sa djecom, jednoroditeljskim porodicama, porodicama sa osobama sa invaliditetom, staračkim domaćinstvima. Dovoljni materijalni uslovi utiču i na mogućnost roditelja/ staratelja da uspješno odgovore na zahtjeve i potrebe djece. Smatramo da je ovim porodicama u velikom broju slučajeva potrebna i druga vrsta pomoći osim novčane, kako bi se lakše izborili sa teškom socio-ekonomskom situacijom. Istraživanja pokazuju da visok stepen nejednakosti usložnjava pitanje siromaštva u Crnoj Gori. Na primjer, prosječni prihod najbogatije petine građana Crne Gore je 7,4 puta veći od prosječnog prihoda najsiromašnije petine građana (Eurostat 2020). Ovaj prosjek je znatno iznad prosjeka EU (5,1), a uporedivo visoke brojke mogu se naći u samo nekoliko istočnoevropskih zemalja, uključujući Bugarsku, Litvaniju i Srbiju”, navodi Mijušković.
Bi vala ne bismo se skidali po cio dan radi 50eur
Sva djeca treba da primaju dodatak
Nrma vaznije i manje vazne djece
Socijalna pomoc sluzi da se njom pomognu porodice kojene stoje dobro materijalno
Ne vidim nista problem da se vrati kako jr bilo nekad
Aha.
A čudo da ste se sad śetili.
Sto ste mi izbrisali komentar…reko sam da bi se natalitet povecao kad bi firme pocele davati stanove….a ne djecije dodatke koji su od danas do sutra…mislim da nisam nikoga uvrijedio samo sam reko ispranvno…da nedajem kiriju vec 20 god.mozda bi imao jos djece
Podrška gospodji Mijušković! Svima je poznato da je natalitet proporcionalan standardu – što veći standard, više djece. Pogledajte natalitet u Švajcarskoj, a vidite u Bangladešu. Velika razlika! Treba dati što više para (da bi se dale, moraju se nekome uzeti) na podsticanje nataliteta. Kad je uspjelo u EU, uspjeće i kod nas. Dobro, Njemačka uvozi radnike jer nema svoje, ali… Više »
Natalitet je obrnuto proporcionalan standardu, sto visi standard nizi natalitet
Obrnuto proporcionalan
Ма не дечији додатак линеарно свима (има их са великим приходима и једним дететом). Не, коначно урадити социјалне карте и помоћи само угрожене породоце, не расипати новац.
Koga boli cosak sta ova Dpsovka misli… Smijenit i nju i ombudsmana
Naknade za djecu trebalo bi da primaju sva djeca, kao i mi nekada
To bas mora da bude. Po djetetu min 100€. Kakve nadoknade majkama sa 3 djece, najposteniji princip za svako dijete naknada
O cemu to pricate? 30e povecati natalitet… Ne istupajte sa glupostima da vas zamolim
Kako Tebe ne uze mandatar u Vladu?
Hahahahaha jel ovo neki vic?
Sad si nasla da pominjes djecji dodatak,kad ovi tvoji lete iz vlade? Dje si ranije bila?
Gospođo, pitajte gospodu poslanike što nisu donijeli zakon o socijalnom kartonu? Tada bi lako bilo odrediti kome to pravo zaista pripada.
stvarno tako mislite, zar su u pitanju d, dodatka velike sume kao plate poslanika ii ministara
Bi ako bi bio 700€ .Kakve gluposti sve procitam pa moze li ovo?Gospodjo nismo mi jos Švajcerska brko nesto si pobrko.Uvodjenjem djecijeg dodatka mozemo samo da osiromasimo drzavu jos vise i da pojacamo mortalitet.
Sramno je što nemamo dječi dodatak. Ima novca za pasarele, trgove a nema za đecu. Svaki roditelji čiji zbir ukupne plate ne prelazi 1500e moraju imati đečji dotakak. Mi nestajemo bijela kuga jede Cg.
Nisi u pravu, CG je jedna od rijetkih evropskih država koja je još u plusu, u 2020. do 30.09. oko +450. Ne treba čekati da se uđe u minus, ali borba protiv bijele kuge je namučila i Dansku, kamoli manje zemlje. Problem koji se ne rešavama parama. Primjer iz okruženja, Srbija je uvela ozbiljan dječiji dodatak (preko 30 hilj. eura… Više »
Slazem se sa tobom… ALI Najveci problem sto omladina odolazi…. OTISO Sam 1999 u NL.. Troje djece…..braca u Austriju jedan dvoje drugi troje……. Al zasto EKONOMIJA losa sve politika.. Treba se bavit EKONOMIJOM a ne ko je Crnogorac, Srbin, Musliman I slicno…
Znas li ti gospodjo danemazejeu regionu i u Evropigdje svako dijete ne lrima djeciji dodatak…to je ustavom zagarantivano…o cemu pricas
Da mi je znati šta si napisao?
Gospodjo Mijuskovic, izuzetno Vas cijenim kao pametnu i sposobnu zenu. Trenutno rjesenje, gdje se djeciji dodatak odobrava samo korisnicima materijalnog obezbjedjenja porodice i djeci bez roditeljskog staranja, ima potpuno pogresan efekat. On se koristi kao mjera socijalne zastite a ne djecije. Da li nam je cilj povecanje nataliteta kod materijalno ugrozenih porodica? Djeciji dodadak treba da se obezbjedi svoj djeci.… Više »
A đe si do sada? Plata bila redovna pa nije bilo potrebe da se što radi.
Neka firme pocnu daveti stanove pa ce se povecati natalitet…koji crni djeciji dodatak koji je od danas do sutra….ajde nemlatite