Milutinović: Nadam se da će Crna Gora prihvatiti Forum portal

Crna Gora kroz, Forum portal, server baštine koji omogućava da se naslijeđe lakše pretražuje na internetu u digitalizovanom obliku, može uključiti sve pristupe digitalizacije koji već postoje, kazao je inostrani član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti CANU prof. dr Veljko Milutinović.

On je danas, na naučnoj tribini “Digitalizacija nacionalne baštine: Forum portal“ predstavio projekat koji je imao za cilj da stvori softversku tehnologiju koja omogućava da se naslijeđe lakše pretražuje na internetu u digitalizovanom obliku.

Milutinović je pojasnio da je on bio zadužen za projekat “Serbia forum“, navodeći da je to jedan od četiri potprojekta u okviru procesa digitalizacije u Srbiji.

„Pošli smo od toga da Wikipedija postoji i to je značajan izvor informacija, kojem svi mi pribjegavamo kad želimo nešto da znamo. Najviše toga je na Engleskom, poslije toga na Njemačkom, a treći najzastupljeniji jezik na Wikipediji je Srpski, najviše zahvaljujući srbijanskoj Wikimedia grupi koja izuzetno aktivno radi na tome“, naveo je Milutinović.

On je kazao da to što je na Srpskom jeziku, velikom većinom, u 99 odsto slučajeva, nije u domenima od interesa za tu naciju.

„To je na primjer o Londonu na Srpskom jeziku, pa su tu razne informacije. Tu ima dosta kvalitetnih informacija, ali ništa nije u domenima koji su od nacionalnog interesa. Plus, mnogi linkovi tu nisu kompletirani, pa je to jedan problem“, pojasnio je Milutinović.

Kako je rekao, sa kolegama koji su zaduženi za proces digitalizacije u Srbiji, donijeli su odluku da se pravi proposal (prijedlog), „koji bi stvorio tehnološku bazu za ono što smo mi u to vrijeme nazvali heritage servers – serveri baštine“.

„U tom proposalu (prijedlogu) postavili smo osnovne postulate koji serveri baštine moraju zadovoljiti.  Prvi od njih je da informacija mora biti semantički pretražljiva, pomoću meta podataka“, naveo je Milutinović

On je kazao da u ovom trenutku, to nije moguće na Google-u, pojašnjavući da je na Google-u moguće samo sintaksno pretraživanje.

„Ako upišete jaguar, tamo vam se može pojaviti i životinja jaguar i softver za bitcoin mining koji se zove jaguar, može se pojaviti slika automobila ili špansko ime Jagura (Haguar). To je sve posljedica sintaksnog pretraživanja, a ne semantičkog“, rekao je Milutinović.

On je rekao da je drugi postulat bio vezan za vidljivost autora.

„U Wikipediji taj vizibilitet je prisutan krajnje indirektno, ovdje je to direktno – piše ime i prezime autora i njegova kratka biografija. Treći postulat je praćenje evolucije date informacije. Ako odete na Wikipediju, vi vidite ako je neko promijenio jednu zapetu, to je već verzija u procesu evolucije. Ideja je da imate samo predstavljene promjene u tačkama u kojima se bitno mijenja entropija sistema, u kojima dolazi do značajne promjene“, pojasnio je Milutinović.

On je rekao da na Wikipediji nema dovoljno poklonjene pažnje knjigama, navodeći da četvrti postulat govori da knjige moraju da budu fokus.

„Austria forum i Srbija forum su razvijeni do te mjere da na Austrija forumu trenutno ima oko tri miliona artifakata, koji se mogu vidjeti, uključujući tu i knjige koje se mogu listati, a na Srbija forumu manje od dva miliona“, rekao je Milutinović.

On je pojasnio da forum tehnologija može funkcionisati na nivou cijele nacije, kao što je u slučaju Austrije i Srbije, a može funkcionisati i na nivou neke oblasti.

„Nadam se da će Crna Gora odlučiti da prihvati ovu tehnologiju, kao jednu od tehnologija sa kojima će raditi. Kroz mehanizme za vizualizaciju ove tehnologije, vi možete uključiti sve već postojeće pristupe digitalizaciji, koji postoje, i to na izuzetno visokom nivou po institucijama Crne Gore – počev od četiri univerziteta, preko raznih muzeja itd“, istakao je Milutinović.

On je rekao kad su pravili proposal (prijedlog) o serverima baštine napisali su sljedeće – „nakon što se sve to razvije i procvjeta u punom cvatu, poslije toga će aspolutno svako ne u Evropi, nego na kugli zemaljskoj, ko poželi taj softver dobiti besplatno i to nema nikakve skrivene troškove“.

Milutinović je govorio i o prednostima servera baštine u odnosu na Wikipediju.

„Kad nešto date na Wikipediju, onda to postaje njihovo vlasništvo i oni sa tim upravljaju onako kako im je to činiti. Dok ovdje svaki soft sadržaj i dalje ostaje da je pod kontrolom institucije koja je dala sliku i može ga povući kad hoće. To mora biti primarna osobina u portalima od nacionalnog značaja“, rekao je Milutinović.

On je kazao da je IP zaštita na Wikipediji samo CC, „dok je kod našeg servera samo default, ono što se podrazumijeva ako se ništa drugačije ne napiše, ali je moguće tamo staviti da je to nešto što se može samo gledati, a da ne može da se downoload-uje, ili može“.

„Treće, fokus je na kvalitetu i rangiranjuju, nije na kvalitetu i haosu. Četvrto, kulturološki orjentisano prevođenje“, dodao je Milutinović.

On je pojasnio da postoje uslovi da se ovaj server dobije na poklon, ali da ih svako može ispuniti.

Milutinović je za inostranog člana CANU izabran 2018. godine.

On je, nakon doktorata na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, više od jedne decenije bavio nastavom i istraživanjima na Univerzitetu Purdue u SAD.

Po povratku na Univerzitet u Beogradu, oko tri decenije je predavao na ETF-u, FON-u i Matematičkom fakultetu.

Jedan period je, uporedo, predavao i u Podgorici, na Univerzitetu Crne Gore, Univerzitetu Donja Gorica i Univerzitetu Mediteran. Posljednje tri godine predaje na Univerzitetu Indijane u Blumingtonu. Tradicionalno se bavi arhitekturom i dizajnom računara, a u posljednje vrijeme i digitalizacijom nacionalne baštine, kao i metodama holističkog razvoja u domenu računarstva, u okviru kojih je vodio desetak evropskih projekata. Objavio je 40 knjiga kod vodećih izdavača u SAD (4 kao jedini autor, 16 kao koautor i 20 kao editor), preko 100 radova u SCI časopisima (većinom u IEEE i ACM časopisima).