Mnogo lučonoša, a manje znanja

Ukupno 629 “Luča“ dodijeljeno je u minuloj školskoj godini u osnovnim i srednjim školama u Podgorici. Broj ovih priznanja, kažu pedagozi, povećava se, ali se svi slažu daje nezasluženih lučonoša više nego nekada… “Luče“, pak, ili se potvrde kao istinske, koje svijetle put u još bolji uspjeh ili se ugase ukazujući da nijesu bile odraz i mjera znanja i realan odnos između kvantiteta i kvaliteta.

Profesorica francuskog jezika u Osnovnoj školi “Oktoih“ Milica Šćepanović smatra da smo devalvirali nešto što bi trebalo da je vrijednost, primjer koji se slijedi.

“Ako su lučonoše elitni u svojoj generaciji, neko ko je budućnost ove zemlje lako postaje, ili ponekada na neki nelagalan način dolazi do priznanja, koju poruku mi kao vaspitači i cio obrazovni sistem šaljemo mladim generacijama. Neophodno je u najskorije vrijeme zaustaviti hiperprodukciju ovog priznanja”, kazala je Šćepanović.

Ona smatra da se stvaranjem “vještačkih luča“ i popravljanjem ocjena po automatizmu, djeci uskraćuje mogućnost da se pronađu i prepoznaju ono u čemu su dobri.

“Lažna je ta poruka djetetu da je on u nečemu najbolji. Tako se stvaraju neki krediti bez pokrića za budućnost. Postaje bitna forma, a ne sadržina. Postavlja li se pitanje: ako su te petice bez pokrića da li će se to jednoga dana razotkriti ili će ta osoba uzeti nečije mjesto, ili će živjeti u zabludi da je uspješna? Ništa manje bitan je osjećaj nepravde koji se javlja kod djece”, kaže profesorica francuskog.

Ističući da je zvanje “Luča“ u školi u kojoj radi “Oktoih“ ipak zadržalo kvalitet.

Nastavnik matematike Milenko Popadić, sa 42 godine staža predavača i pedagoga, ističe da je neodrživ trend prema kojem u školstvu bude trećina “Luča“ od broja đaka u jednom odjeljenju.

“U nekima se taj broj „Luča“ po školi kreće i blizu 50 odsto, što je skoro nevjerovatno. Ako se takav trend nastavi, ne vidim svrhu njenog postojanja. Svakako među njima ima onih koje su istog kvaliteta kao one prije 15 i više godina, ali ima sve više djece koja tu diplomu ne zaslužuju”, smatra Popadić.

Odgovornost profesora

On objašnjava da se tzv. vještačke “luče“ počinju stvarati od šestog razreda, budući da do petog gotovo polovina djece ima odličan uspjeh.

“U šestom sam dobijao odjeljenje od po 18 ili 22 odlična učenika od ukupno 28. Kasnije se to mijenja. Problem je što se o nekoj djeci posebno vodi računa i te njihove „Luče“vse njeguju od najnižih razreda. Šesti razred je prelaz, i tada je pedagoški opravdano pomoći djetetu, ako mu fali bod za uspjeh. Ali ukoliko se radi o sedmom, osmom ili devetom razredu, treba voditi računa da te ocjene budu realne zbog one djece koja su stvarno najbolja. To je jedini način da njih zaštitimo”, kazao je Popadić.

On smatra da u tom procesu nedvosmisleno najveća odgovornost leži na profesorima, koji, kako ističe, moraju da izgrade autoritet, poštuju svoj poziv, ali i čiji integritet treba sistemski i zakonski zaštiti.

“Mladi profesori moraju da vode računa kako upisuju ocjene. Ako se ta dvojka mora nekako izvući u osnovnoj školi, nije obavezno da dijete ima četvorku ili peticu. To se mora zaslužiti”, kaže Popadić.

Nema sredine

On ukazuje na još jedan fenomen savremenog školskog sistema. Naime, kako tvrdi, dok na jednoj strani imamo porast “najboljih“, na drugoj je sve veći broj onih učenika koji su „veoma slabi”.

“Ranije je to bio mali broj djece koji imaju toliko slabe ocjene. Sada je to 50 odsto, a opet u nekim školama je 50 odsto onih koji su najbolji. Pitanje je gdje su ostali”, smatra Popadić.

On kvalitet, odnosno nekvalitet diploma samih predavača, vidi kao jedan od elemenata koji je mogao uzrokovati postojeće stanje.

“Nekada su đaci koji su upisivali pedagoške fakultete bili među boljima. Danas se ne može reći da je baš tako. Takođe, o prijemu profesora odlučivali su školski savjeti i komisije za primanje i uvijek se obrazlagalo zašto je neko, na osnovu kvalifikacija,primljen, a neko nije. Sada je i to drugačije”, konstatuje Popadić.

I direktorica jedne do najbrojnijih škola u Podgorici, ali i one sa najvećim brojem diplome „Luča” “Štampar Makarije” Milica Stanković tvrdi da u postojećoj situaciji ,,definitivno ima puno toga vještačkog”. Ipak, kako navodi, ovogodišnja generacija polumaturanata, u toj školi, bila je dobra.

“Ajde da kažemo da je ove godine pogurano svega njih pet-šest od 44 koliko je dodijeljeno. Ipak, uopšteno gledano činjenica je da ima „Luča“ koje to ne zaslužuju, koje počnu od šestog razreda da se prave vještački. Toga ima i to je sistemski problem. Na kraju treba uraditi analizu. Možda pratiti te „Luče“ kroz dalje školovanje, pa da to pokaže koja je bila isforsirana. Ali i to ne znam koliko je mjerilo, kada vidite sada kadar u Gimnaziji. Ima tu puno profesora koji ne mogu da predaju u toj školi, a imate još uvijek onu jednu sjajnu garnituru. I onda vam je sve to diskutabilno. Osjetljiva je ovo tema. Sve je ovo malo pretjerano i to se ne može osporiti, ali ne znam, ne vidim način, ovom problemu se mora pristupiti iz korijena, sistemski”, zaključuje Stanković.

Majstorsko rešeto

Prateći prohodnost „Luča” kroz srednju školu Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Zoja Bojanić-Lalović ističe da se uočava jaz između broja upisanih „Luča“ i onih koje taj standard zadrže do kraja srednjoškolskog obrazovanja.

“Taj broj između upisanih i onih koji sa „Lučom“ završe Gimnaziju se ne poklapa, čak je velika razlika. Pa, iako je primjetno da je sve više nosilaca diplome „Luča“, nažalost, potvrđuje se da nije svaka opravdana. Osim toga, mora se i konstatovati da se u pojedinim slučajevima „Luča“ ne posmatra kao simbol znanja, već kao simbol prestiža. Što opet nije dobro”, precizira Bojanić-Lalović.

Ona navodi i da nije rijedak slučaj da je „Luča“ ambicija roditelja, više nego učenika.

“Smatram da kod djece treba razvijati osjećaj odgovornosti, samodiscipline, želju za sticanjem kvalitetnog znanja, prije nego pothranjivati ambicije da se po svaku cijenu ima „Luča“. U tom pravcu treba raditi na razvijanju svijesti mladih naraštaja”, kazala je Bojanić.

Ona smatra da je zvanje diplome „Luča“ u mnogo većoj mjeri opravdano kada se posmatra na nivou srednjih škola. Kako ističe, jasno postavljeni standardi kao i principijelnost u radu, bili bi suštinska načela od kojih bi trebalo poći u ispravljanju postojećih propusta.

“Standardi za dostizanje najveće ocjene, pa i svake druge, treba da budu jasno postavljeni. To je odgovornost svih onih koji učestvuju u nastavnom procesu, svih nas, a ne samo nastavnika. Treba napraviti jednu dobru analizu i vidjeti prosto gdje griješimo”, zaključila je BojanićLalović.

PISA test pokazuje drugu stranu medalje

Na međunarodnim provjerama znanja, kakvo je PISA testiranje, naši učenici u posljednjih nekoliko godina postižu nezavidne rezultate.

Direktorica OŠ „Štampar Makarije“ Milica Stanković smatra da je i to jedan od pokazatelja koji nagovještava da je lampica koja signalizira promjene odavno u crvenom.

“Najbolji pokazatelj je PISA gdje smo mi na dnu i pored ovolikog broja „Luča“. Ja sam ocjenjivač na ovim testovima u Ispitnom centru iz crnogorskog jezika. Ne znam jesmo li prošle godine dali 60 petica na sedam hiljada maturanata. To je podatak koji vam sve govori”, kazala je Stanković.

Nametnuti ideal

Nastavnica francuskog jezika u OŠ „Oktoih“ Milica Šćepanović ocjenjuje da je sve više izražen snažan pritisak roditelja koji djeci nameću ideal svih petica.

“Dobro je, naravno, podsticati djecu da uče i daju svoj maksimum, ali je na neki način nezdrava ta bjesomučna potreba roditelja, koja je sve izraženija, da do krajnjih granica, na sve načine, isforsiraju dijete”, primjećuje Šćepanović.

Odgovornost za ovakvu situaciju je, kako navodi, na kompletnoj zajednici, a škola i školski sistem je samo presjek cjeline društva, na kome se reflektuju sve sfere života.

Ministarstvo: Reforme temelj za rezultate

Na zahtjev upućen Ministarstvu prosvjete da dostavi statistički presjek broja dodijeljenjih diploma „Luča“ na teritoriji glavnog grada u posljednjih trideset godina, Pobjeda je dobila podatke za period od školske 2008/2009. godine do danas.

Tada je broj nosilaca ove diplome u osnovnim školama na nivou grada bio 332, a danas taj broj iznosi 382. Kad je u pitanju statistika za srednje škole, 2008/09. je bilo 200 maturanata, nosilaca diplome „Luča“, a danas je njih 247.

Iz Ministarstva preciziraju da u tom vremenskom periodu, od posljednjih deset godina, “nije bilo ekstremnih varijacija kada je riječ o broju diploma „Luča“ iako se, kako su naveli, “mogu uočiti određeni trendovi porasta gledano u većem vremenskom periodu“.

“Sve reforme na kojima trenutno radimo imaju za cilj sticanje kvalitetnih i cjelovitih znanja. Za optimalne rezultate je potrebno vrijeme, ali cijenimo da im je ovom reformom postavljen dobar temelj, koji će u godinama koje dolaze biti nadograđivan njihovom pravilnom primjenom od strane svih poslenika u obrazovnom sistemu”, kažu u Ministarstvu.

Konjević: Neophodno pooštriti kriterijume

Direktor Osnovne škole “Oktoih“ Vukić Konjević smatra da treba pronaći sistem, filtere koji bi pokazali da li je neka lučonoša stvarno najbolji đak tokom cijele godine, ili se to nakupilo u zadnjih mjesec“.

“Treba stati, razmisliti, možda uvesti strožiji kriterijum, da ,,Luču“ dobijaju samo oni koji imaju petice na svim tromjesečjima. To je možda jedan, ali nije jedini način, kako bi lučonoša u duhu te riječi ostao onaj ko predvodi, ko je daleko ispred svih. Jer ako se ovako nastavi, ova diploma će potpuno devalvirati i doći ćemo do predloga za njeno ukidanje”, smatra Konjević.

Dodaje da je neophodna temeljna rasprava da bi se otklonili postojeći propusti u obrazovnom sistemu. On ističe da treba najprije napraviti dobar osvrt na reformu koja je sprovedena 2000. godine, a potom u daljem procesu obezbijediti temeljnu raspravu koja bi uključila najbolje stručnjake iz sfere obrazovanja.

“Na tome moramo raditi ozbiljno. Škola je ozbiljan sistem. Mislim da smo posljednjih godina, nekim od propisa, isuviše liberalizovali ponašanje učenika i roditelja. Te stvari moramo uozbiljiti. Jer, svaki sistem koji se raširi i suviše liberalizuje vuče rastakanju. U tome je jako bitno čuti i glas direktora škola koji postojeće probleme osjećaju svakodnevno”, kazao je Konjević.