Najvećoj školjki u zalivu Boke prijeti parazit

Tek što se oporavila i ponovo počela intezivno da naseljava morsko dno Bokokotorskog zaliva, zaštićena endemska vrsta i najveća mediteranska školjka palastura ponovo je u opasnosti.

Ovu prelijepu školjku napao je parazit i ugrozio njenu populaciju u Francuskoj, Italiji, Španiji, Grčkoj, Turskoj, na Kipru i na Malti.

Ipak, kako za Radio Jadran viša naučna saradnica u Institutu za biologiju mora Vesna Mačić, do Jadranskog mora još nije stigao.

“Strah me je da će već sljedeće godine vrlo vjerovatno parazit ući i u Jadran. Negdje od Španije je počeo da se širi i na velikom broju lokacija registrovan je 100 odsto mortalitet palasture”, ističe ona.

Naučnici u Evropi, pa ni kod nas, za sada nemaju mehanizam odbrane od ovog parazita, koji se širi Mediteranom.

“Stalno pričamo da je problem u moru mnogo lakše spriječiti nego liječiti, jer nema granica i barijera. Pošto je to mikroskopski organizam, ne može se spriječiti da se on širi na druga područja. Jedino što naučnici sada pokušavaju jeste da u akvarijumima gaje neke jedinke iz područja na kojima se taj parazit još nije pojavio”, objašnjava ona i dodaje da mi, ipak, još nemamo tu mogućnost.

To je trenutno samo ideja, jer do sada nije bilo tako velikog pomora ove vrste školjke. Mačić ističe da u moru postoje razne vrste parazita, koje se aktiviraju na različite načine, a najčešće ih pokreću zagađenja.

Nada leži u tome što pojedini paraziti, kao i sve unesene vrste, imaju promjene u rastu, poput virusa gripe. Iznenada se pojave, pa isto tako i nestanu.

U plićaku zaliva Boke do 300 jedinki na 100 metara kvadratnih 

Ova prelijepa velika školjka, koja naseljava samo Mediteran, jedno vrijeme nije stanovala u zalivu. U Institutu za bilogiju mora u Kotoru vjeruju da su razlozi za to nekontrolisano vađenje, sidrenje na njenom staništu, zagađenje morskog dna.

Mada, kako objašnjava Mačić, nisu 100 posto sigurni da je njen nestanak uzrokovalo još nešto.

“Prije možda četiri-pet godina se dogodio ekstremni rast populacije, pa sad imamo u plićaku veliku zastupljenost palastura na maloj površini. Preko 200-300 jedinki na 100 metara kvadratnih, što je ekstremno puno”, navodi ona.

Slična situacija se dogodila i u Italiji, pa se vjeruje da je uzrok tome neka vrsta stresa kroz koji školjke prolaze.

Organizmi kad su pod velikim stresom pokušavaju da ostave veće potomstvo, kako bi što više preživjelo nepovoljne uslove, objašnjava naša sagovornica. Međutim, i to je samo jedna od teorija.