Društvo

Naplatu starih karata u autobusima prijaviti inspekciji

Lazarela Kalezić, foto: Dan

Vožnju javnim gradskim prevozom autobusima i minibusevima, građani mogu platiti isključivo elektronskom kartom. Stare karte su instaliranjem postterminala u vozilima otišle u zaborav, te je stoga naplata takvih nepravilnost koju građani treba da prijave inspekciji, piše Pobjeda.

Oprema

Navodeći da Sekretarijatu za saobraćaj nijesu dostavljene žalbe građana zbog naplate stare karte u autobusima, sekretarka Lazarela Kalezić je apelovala na građane da ukoliko primijete nepravilnosti, prijave ih inspekcijskim organima, koji će po svakoj prijavi postupiti u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima.

Direktor BLT prevoza Janko Bulatović veoma je zadovoljan novim vidom naplate voznih karata.

“Što se tiče tehnike i rada aparata za naplatu oni rade. Ukoliko dođe do zastoja mi obavijestimo nadležne i takav pojedinačni slučaj rješavamo na licu mjesta. Moja ocjena za ovaj vid naplate karata je veoma visoka, kroz ovaj pilot projekat će se vidjeti što nedostaje i što treba putnicima da bi što više koristili javni gradski prevoz, a po novom sistemu naplate Glavni grad je mislio i na uštedu kućnog budžeta naših korisnika”, objasnio je Bulatović.

Iz Sekretarijata za saobraćaj ističu da su uređaji za očitavanje elektronskih karata veoma kvalitetni i otporni.

“Testiranje sistema elektronske karte podrazumijevalo je nekoliko faza. U okviru prve faze testiranje je obuhvatilo internu kontrolu cjelokupnog sistema, odnosno čitavog seta elemenata koji čine jedinstveni informacioni sistem. U drugoj fazi vršeno je fizičko instaliranje smart postterminala u autobusima, njihovo uvezivanje u sistem i obuka vozača i zaposlenih u preduzećima za njihovo korišćenje. Nakon toga, sprovedena je treća faza koja je podrazumijevala prodaju i upotrebu jednokratne i dnevne karte u autobusima, tako da je uz adekvatno korišćenje, sistem bio u potpunosti funkcionalan. Svaka dalja provjera postterminala dokazivala je njihovu ispravnost”, objašnjava Kalezić.

Ona ističe da su uređaji za očitavanje elektronskih karata otporni na različite vrste spoljašnjih uticaja, kao i na temperature do +50 stepeni Celzijusa.

Ušteda

“Međutim, uzimajući u obzir ekstremno visoke temperature u Ijetnjim mjesecima u Podgorici, Glavni grad je preventivno djelovao i dodatno obezbijedio njihov potpuno nesmetan i precizan rad ugradnjom specijalnoguređaja ’mini-kulera’, koji omogućava da ovi elektronski uređaji rade i u ovakvim uslovima. Pored toga, uskoro će u autobusima biti ugrađen i zaštitni pleksiglas, koji će štititi uređaj od direktnog uticaja sunca”, dodaje Kalezić.

Sugrađanka Vesna Maraš pohvalila je sistem elektronske karte, ističući da će penzioneri uštedjeti najviše novca.

“Karta za penzionere košta 20 eura za cijeli mjesec. To je gotovo duplo jeftinije u odnosu na stare karte. Takođe, jeftinija je i dnevna karta. Za 90 centi mogu da odem i vratim se do Zete, a ovako sam plaćala 1.10 eura u jednom pravcu”, kazala je Maraš, dodajući dajoj do sada niko nije naplaćivao staru kartu.

Nada Kovačević kazala je da je odmah kupila mjesečnu kartu.

“Platila sam je 30 eura, toliko je koštala i stara mjesečna karta. Kad uđem u autobus primaknem karticu i aparat je učita”, navodi Kovačević.

U sistemu elektronske karte definisane su tri vrste voznih karata i shodno tome i njihove vrijednosti.

“Jednokratna karta u trajanju od 100 minuta košta 90 centi, dnevna karta tri eura. Kada su u pitanju mjesečne karte, razlikujemo kartu za radnike, odnosno za građane koja košta 30 eura, kartu za đake i studente koja košta 25 eura i kartu za penzionere u vrijednosti od 20 eura. Za djecu predškolskog uzrasta karta je besplatna”, navodi sekretarka Kalezić.

Novi sistem naplate karte donio je niz povoljnosti – uštedu kućnog budžeta, stimulisanje građana da više koristi gradski prevoz, kontrolu prodatih karata… Iz Sekretarijata apeluju na građane da naplatu stare karte, kao i svaku drugu nepravilnost prijave inspekciji.

“Moramo iskazati zadovoljstvo, s obzirom na veliku zainteresovanost građana koji su nam pored pozitivnih reakcija i podrške, dali i vrlo korisne sugestije na koji način da unaprijedimo funkcionisanje sistema, na čemu smo im zahvalni”, rekla je Kalezić.

Uvođenjem sistema elektronske karte, dodaje ona, stvaraju se mogućnosti povezivanja usluga, tako da se sa jednom kupljenom voznom kartom može koristiti više autobusa.

“Bez obzira da li se radi o različitim prevoznicima, naravno u vremenskom intervalu za koji je karta kupljena. Korišćenje opisanog omogućeno je kroz validaciju na postterminalima koji se nalaze kod vozača autobusa. Elektronska karta se može koristiti u svim prevoznim sredstvima kojima se obavlja linijski prevoz putnika na cjelokupnoj teritoriji grada. Dakle, govorimo o gradskim i prigradskim linijama. Takođe bih istakla povoljnost da kartu možete kupiti bilo kog datuma u mjesecu i ona važi narednih 30 dana”, objašnjava sekretarka za saobraćaj.

Korišćenje tog servisa, ističe, omogućiće i generisanje podataka o broju građana koji koriste linijski prevoz putnika, lokalitetima, odnosno rutama na kojima su opterećenja.

“To što će nam omogućiti da kroz analize ovih indikatora donesemo bolja rješenja u pogledu organizacije mreže linija, polazaka, odnosno frekfencije, kapaciteta autobusa i drugo”, objasnila je Kalezić.

Uskoro moderniji autobusi i infrastruktura

Kalezić je najavila da se Glavni grad priprema za raspisivanje javnog oglasa za povjeravanje obavljanja posla linijskog gradskog i prigradskog prevoza putnika, što podrazumijeva obezbjeđenje modernijih autobusa.

“Grad je preduzeo aktivnosti na pripremi Javnog oglasa za povjeravanje obavljanja poslova linijskog gradskog i prigradskog prevoza putnika kojim će se, između ostalog, definisati uslovi i kriterijumi za djelatnike u ovoj oblasti, kao i odgovarajuća mreža autobuskih linija u skladu sa prostornim mogućnostima i potrebama naših građana. Realizacija opisanog podrazumijeva obezbjeđenje modernijih prevoznih sredstava i prateću infrastrukturu, bolji kvalitet usluge i stvaranje preduslova za postepeno uvođenje EU standarda za sektor saobraćaja”, objašnjava Kalezić.

Send this to a friend