Nijesam upoznata kako izgleda popravni ispit iz likovnog obrazovanja i vaspitanja u osnovnoj školi Mada, ne znam, niti uspijevam da shvatim, koji je bio cilj nastavnice u ovom slučaju: da li da ta djeca zavole likovnu kulturu, ili da bude principijelna tj. “stisne petlju”, stoji u reagovanju savjetnice u Zavodu za školstvo Nataše Vlahović, povodom teksta koji je CdM objavio u utorak.
Vlahović navodi da se u tekstu ne pružaju sve informacije vezane za ovaj slučaj, kao i da je iznenadilo “oduševljenje” i brzi zaključci psihološkinje Radmile Stupar Đurišić.
„Čime se ona oduševljava? Na osnovu čega i kako je zaključila o značaju i prioritetu predmeta? Na osnovu čega je zaključila da je potrebna “petlja” da nastavnica pošalje učenika na razredni/popravni ispit? Da li je upoznata sa situacijom te djece? Da li psihološkinja zna da li su ta djeca možda bolesna, gladna, ili imaju ozbiljnih problema u porodici, u okruženju… Da li psihološkinja zna da li ovih problema ima ili nema i, ako postoje, koji su to problemi? Da li je razgovarala sa profesoricom i čula njene razloge i motive za ovakvu odluku? Sigurna sam da nastavnica nije razmišljala u tom pravcu, a mislim da joj je još teže poslije objašnjenja ove psihološkinje“, navodi se u reagovanju.
Posebno je, kako ističe, interesantno pitanje da li su metodi i stavovi naših psihologa takvi da prosvjetni radnici treba da “stisnu petlju”?
„Očekivala sam oprezniji pristup i veliko razumijevanje od strane psihologa – i za tu djecu i za nastavnicu. Nadam se da ostali psiholozi nemaju isti stav. Mnogo je pitanja na koje ne znam odgovor, jedino sam sigurna da je u ovom konkretnom slučaju malo toga urađeno u interesu djece. Rezultat toga je da smo tu djecu izgubili iz sistema školovanja“, navodi se u reagovanju.
Dalje se ističe da je rad nastavnika je vrlo kompleksan posao koji ne podrazumijeva samo profesionalno znanje iz pojedinog predmeta, već znanje metodike, pedagogije, psihologije, sociologije, socijalnog rada i malo roditeljskog osjećaja.
„Kad se sagleda situacija dosljedno je ispoštovan samo princip “stiskanja petlje”. Koga briga za mlade živote i za budućnost ove djece“, poručuje Vlahović.
Šta je razlog da su izostajali jedino sa likovne kulture? Iz ostalih predmeta su ocijenjeni, znači prisustvovali i znali!
Mislim da je ova psihološkinja nedopustivo površna, ne samo u ovom komentaru nego i inače.
Sta je strasno ako je dijete ostalo na popravni?
Sigurno je zasluzilo. Ne znam je li ovdje tako ali ima slucajeva da djeca maltretiraju nastavnike. Jedinica ima i vaspitnu karakteristiku.
Vaspitanje se, postovani citaoce, stice negdje drugo. Jedinica, a bome ni petica, ne moze biti data samo za vaspitanje bez obzira na znanje, niti samo za znanje bez vaspitanja. Svaka ocjena morala bi biti upisana tek kada se sagledaju svi aspekti koje ucenik pokazuje – odnos prema predmetu, redovnost na nastavi, aktivnost na casu, zalaganje, znanje, itd. Nije u ovom… Više »
Osnovna skola nije samo obrazovna ustanova, vec vaspitno-obrazovna. A sigurno neko nije dao jedinice tek onako sto mu je palo na pamet, ne iz ovog, nego iz bilo kog drugog predmeta. I sigurno su ta djeca zasluzila. Ako nijesu donijeli radove i ne treba da im pokloni prelaznu. Ako se zale da zbog materijalnog stanja nemaju blok i boje, takođe,… Više »
Kakva gomila glupsti, ova kao da nije ni procitala tekst. Prvo, psiholoskinja se ogradila od mogucnosti da je u pitanju licni sukob, losa materijalna situacija, problemi u porodici… Drugo, ostavljanjem na polaganje se djeca ne gube iz sistema skolovanja, i ja sam jednom polagao popravni iz jednog predmeta u srednjoj pa sam 2 god kasnije odlucio da studiram tu oblast,… Više »