Kako ozeleniti “betoniranu” Podgoricu?

Da li betoniranje Podgorice iz godine u godinu uzima maha? U Glavnom gradu za CdM tvrde da rade dovoljno na ozelenjivanju grada, dok opozicija i pojedine NVO ističu da se u “moru“ zgrada i automobila zelene površine jedva naziru.

Nedavno istraživanje koje je radio istraživački tim Centra za agrikulturu u Minhebergu na čelu sa Filipom Gartnerom pokazalo je da je Glavni grad po broju zelenih površina na 31. mjestu od 42. evropska glavna grada, a na dnu ljestvice glavnih gradova bivše Jugoslavije.

<<<<<<Sarajevo “najzeleniji grad u Evropi, PG skoro na dnu liste<<<<<<

Naš grad je “najgori od sve djece u regionu”, a sa ovim istraživanjem rukovodstvo Podgorice nije upoznato.

“Mi nismo imali nikave informacije od zvaničnih evropskih i međunarodnh organizacija koje se bave ovom problematikom i koje su relevantne da daju sud o tome na bazi onoga što je zvanično prihvaćena metodologija, da li je ovo istraživanje amatersko ili profesionalno i može li se komentarisati na taj način. Nema poznatih podataka o samom Centru koji je vršio istraživanje”, kazali su CdM-u iz Glavnog grada.

Podsjećaju da je Podgorica član Mreže zdravih gradova Evropske unije, kao i Globalne konvencije UN o energetskoj efikasnosti i klimatskim promjenama, odnosno Evropske povelje gradonačelnika.

“Ni sa jedne od ovih adresa nijesmo dobili bili takve optužbe”, jasni su oni.

Nakon graditelja samo beton ostaje

Sa istraživanjem su, međutim, upoznati u Green home-u.

Nekad zeleni grad sve više se uništava gradnjom ali, kako poručuju, i građani doprinose tome.

“Svjedoci smo sa jedne strane uništavanja postojećih zelenih površina od strane nesavjesnih građana Podgorice. Takve primjere smo često mogli vidjeti na Ćemovskom polju i park šumi na Zlatici gdje građani nelegalno sijeku borova stabla u cilju dobijanja drveta za grijanje. S druge strane, osim sječe, velike prijetnje za park-šume u gradu su prenamjene u prostore za izgradnju. Zatim, sve češća pojava štetočina gdje se izdvaja borov litijaš, pojava invazivnih vrsta, kao i požari u ljetnjim mjesecima”, kazali su iz Green homa.

Kažu i da su na manjak zelenila u Glavnom gradu uticali i novi stambeni kvartovi.

https://youtu.be/k2zbGCC4L2M

Sa njima se i složio nezavisni odbornik Luka Rakčević koji ističe da lokalna uprava ne brine dovoljno o zelenilu i da im je interes velikih kompanija uvijek ispred građana.

“Gradska vlast nastavlja sa betoniranjem grada i zapostavljanjem javnih površina. Primjera radi, svega par mjeseci nakon usvajanja krovnog Plana zaštite životne sredine, lokalna uprava je nijemo posmatrala betoniranja korita rijeke Ribnice, kao predjela sa najvećim florističkim bogatstvom u Glavnom gradu (sa čak 603 različite vrste i podvrste)”, kaže nam Rakčević.

Takođe, ističe on, ustaljena je praksa da se građevinskim kompanijama ustupaju najatraktivnije javne površine i parkovi, kako bi gradili stambene blokove velike gustine i ostvarili veliki profit.

“Na taj način je, suprotno važećem DUP-u, investitoru dozvoljeno i da izlije asfalt i izgradi nadzemni parking na prostoru Univerzitetskog centra (preko puta City kvarta), a između stambenih profesorskih zgrada, iako je planska dokumentacija predviđala izgradnju podzemne garaže i nadzemnih zelenih površina”, objašnjava za CdM on.

Kako ozeleniti nekad zeleni grad?

Nedavne fotografije iz vazduha pokazuju koliko smo devastirali prostor u kojem boravimo. Njih je na Facebook-u objavio direktor Bild studija Tarik Zajimović.

A kako je izgledala Podgorica nekad i sad pogledajte ovdje.

Iz Green homa ističu da su potrebne korjenite promjene kako bi se sačuvalo postojeće zelenilo i još više ozelenio grad.

“Potrebne su temeljnije promjene koje podrazumijevaju izradu Plana upravljanja zelenilom, projekata rekonstrukcije i revitalizacije, i donošenje nove Odluke o uređenju zelenih površina koja će u znatno većoj mjeri štititi zelenilo nego što je to slučaj sada. Takođe, od izrazite je važnosti sprovođenje mjera zaštite životne sredine koje su sastavni dio Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, a kojima se predviđa ozelenjavanje površina ili zaštita postojeećih zelenih površina”, ističu iz Green homa.

Sa druge strane, Rakčević poručuje da će grad biti prijatniji za život onda kada shvatimo da održavanje zelenih površina i sađenje autohotnih biljnih vrsti može značajno uticati na mikro-klimu i spustiti visoke temperature u ljetnjem periodu.

Smatra da vladajuća većina nema dovoljno političke volje da promijeni odnos prema životnoj sredini.

“Potrebno je omogućiti konačnu smjenu neodgovorne vlasti, a onda i donošenje ozbiljne strategije, koja bi podrazumijevala osnivanje posebnog budžetskog fonda – za stvaranje novih i uređenje postojećih zelenih površina. Takođe, jako je važno objasniti svim građanima da su javne površine – njihove površine, pa tako i istaći značaj njihovog očuvanja i kvalitetnijeg održavanja. Bez promjene ovakve monolitne vlasti, koja je ujedno i glavna prepreka veće participacije građana u kreiranju lokalnih politika, ne može doći ni do suštinskih promjena”, naveo je Rakčević.

Optužbe ne odgovaraju činjenicama

Iz Glavnog grada, pak, ističu da podaci idu njima u prilog.

“Tokom protekle tri godine uređeno je 120.000 m² novih zelenih površina i posadili smo 2.733 sadnica”, kažu nam oni.

Poručuju da Gradsko preduzeće Zelenilo u kontinuitetu radi na ozelenjavanju površina i očuvanju postojećih.

“U kontinuitetu sprovodimo i uređenje centralnih gradskih parkova i park šuma. Karađorđev park, Park-šuma u Tološima, gdje je Glavni grad u rekonstrukciju i uređenje dijela park-šume u kojoj se nalazi trim staza sa pratećim sadržajima uložio 66.179 eura, Park-šuma Ljubović – rekonstrukcija i postavljanje novih sprava u teretani na otvorenom. Takođe, modernizovana i javna rasvjeta na brdu, ugrađena je kapija na zahtjev mještana”, kazali su nam oni.

Da se trude da očuvaju zelenilo, po njima, pokazuje činjenica da je izgrađeno 10 novih i rekonstrusano na desetine postojećih sportskih poligona, a sagrađeno je i 12 teretana na otvorenom, 18 novih dječjih igrališta, a veliki broj je rekonstruisan.

Osim toga, usvajanjem Strategije adaptacije na klimatske promjene Podgorice, kako navode, kreirale su se pretpostavke za pokretanje inicijative za ozelenjavanje velikih betonskih površina kao jedne od strukturalnih mjera adaptacija na klimatske promjene predloženih ovim dokumentom.

“U tom smislu su raspisana i dva Konkursa za idejno arhitektonsko rješenje za regeneraciju prostora u okviru stambenih blokova velike gustine naseljenosti u Glavnom gradu – Podgorici i Konkursa za idejno arhitektonsko rješenje parka u ulici 27. marta u Glavnom gradu – Podgorica”, navode oni.

Prvo nadmetanje se ticalo regeneracije prostora u sklopu stambenih blokova visoke gustine naseljenosti – lokacija za pilot-projekat je veliki ogoljeni prostor u City kvartu.

“Radi se o pilot-projektu zato što je naglasak stavljen na fleksibilnost idejnog rješenja koje bi se kasnije moglo prilagoditi i drugim lokacijama sličnih karakteristika u Glavnom gradu (Stari Aerodrom, Zabjelo, budući Duvanski kombinat itd.). Osnovni cilj konkursa je bio da se obezbijediti kvalitetno, realno i izvodljivo idejno arhitektonsko rješenje za regeneraciju ovih prostranih betonskih lokacija. Ovim konkursima je stvorena kvalitetna dokumentaciona osnova koja može poslužiti za dalje djelovanje u ovoj oblasti, odnosno za iznalaženje mehanizama za njihovu realizaciju u narednom periodu”, kazali su nam iz Glavnog grada.

Nesumnjivo je da je brz način života ušao u sve pore društva. Neki pojedinci mjesto stanovanja biraju po blizini tržnog centra, po tome da li zgrada ima veliki parking, a zelene površine su na dnu prioriteta ili se o tome uopšte ne razmišlja.

Do nekog novog istraživanja, jasno je da bi svi građani trebalo da rade na ozeljenjavanju Podgorice, da u svom dvorištu, terasi posade novo stablo ili novi cvijet, jer smo možda jednim dijelom svi odgovorni za zelene površine i njihov nestanak.

Ana Gajević