Ne znamo od koga naši pacijenti bubrege dobijaju u Bjelorusiji i Moskvi

Transplantaciju bubrega u posljednjih pet godina imalo je 127 crnogorskih pacijenata, od čega je u Kliničkom centru urađeno njih 34. Presađivanje jetre urađeno je kod sedam osoba, a srca kod njih petoro, kazala je nacionalna koordinatorka za transplantaciju Marina Ratković.

Prema njenim riječima, u Kliničkom će u narednom periodu biti urađeno još pet transplantacija bubrega, a u februaru je planirano presađivanje bubrega kod dva para.

Crno tržište

Naučnu tribinu o programu transplantacije u Crnoj Gori, na kojoj je govorila  Ratković, organizovala je Crnogorska akademija nauka. Ljekarka je sa ove tribine upozorila da još ima slučajva da građani odlaze na crno tržište kako bi došli do bubrega.

“Podatak da je od 127 transplantacija bubrega kod njih 14 obavljena od nesrodnika ukazuje na odlazak na crno tržište posebno u Indiju i Pakistan. Nažalost, i dalje imamo, doduše manje slučajeva, da pacijenti na svoju ruku odlaze u Bjelorusiju i Moskvu. Mi ne znamo kako uspijevaju da dobiju transplantaciju navodno od kadavera (moždano mrtve osobe)”, kazala je  Ratković, naglasivši da se trude da svim pcijentima obezbijede liječenje u Crnoj Gori.

Uprkos tome, kako je rekla, što je usvojen zakon kojim se sa informisane saglasnosti prešlo na pretpostavljenu (svi smo potencijalni donori osim ako se za života osoba nije izričito izjasnila da to ne želi) ne smije se ništa preduzeti bez saglasnosti porodice.

Govoreći o značaju transplantacije sa moždano preminule osobe koja još nije zaživljela kod nas, istakla je da je u Crnoj Gori do sada to urađeno u samo jednom slučaju.

Moždana smrt

Neophodno je, kako je rekla, jačati svijest građana o značaju davanja organa u slučaju moždane smrti.

“U Kliničkom centru urađeno je više od 100 ispitivanja, a kod 47 pacijenata dokazana je moždana smrt. Oni su imali očuvane organe i kod većine se mogla uraditi ekplantacija (uzimanje organ). Nažalost, do sada je urađena samo jedna” kazala je Ratković. Nedavno je, kako je rekla, produžen ugovor sa Eurotransplantom po kojem se naši pacijenti mogu naći na listi čekanja za srce i jetru.

“Ipak, da bismo dobili organ moramo ga i dati”,  zaključila je ona.

Centar za hemodijalizu na Cetinju

Marina Ratković je kazala da je broj pacijenata koji se liječe hemodijalizom i onih koji imaju hroničnu bubrežnu insuficijenciju stalno u porastu. U Crnoj Gori, prema njenim riječima, godišnje se hemodijalizom liječi u prosjeku od 240 do 260 pacijenata.

“Obezbijedili smo 11 centara za hemodijalizu, a ovih dana očekujemo da će početi i 12. na Cetinju. Srećni smo što smo u bar nekom dijelu učinili da kvalitet života naših pacijenata koji zahtijevaju liječenja hemodijalizom bude bolji” kazala je Ratković.

Ona je najavila i da bi od septembra trebalo i da počne sa radom HLA laboratorija gdje će se obavljati sve analize prije same transplantacije.