Ukoliko se ne pooštri kaznena politika prema onima koji zabranjenim metodama izlovljavaju ribu i vodene organizme, svi dosadašnji napori, prije svega građanska incijativa tragom koje je reagovala i država, biće uzaludni upozoravaju ljubitelji mora.
Na to stalno ukazuju sportski ribolovci, u više navrata su o tome za Pobjedu govorili i pravni stručnjaci, a tim ocjenama priključili su se i predstavnici parlamenta koji se zalažu za to da se problem mora rješavati „u korijenu“.
Izmjene zakona
Član savjeta Liberalne partije Aleksandar Ljumović smatra da sadašnje, kako kaže, „zakonske olakšice“ idu na ruku dinamitašima i ostalim krivolovcima. On je najavio da će na jesenjem zasijedanju parlamenta LP inicirati izmjene koje bi doprinijele da se usaglase zakonske norme, dopune neprecizne, i ujedno predvide kazne koje će imati efekat.
“Cilj našeg prijedloga biće da se zakonske odredbe koje sankcionišu ovu oblast definišu mnogo jasnije, preciznije i oštrije kako krivolovci ne bi lako prolazili sa simboličnim kaznama koje ih, faktički, stimulišu da nastave svoj posao, dok s druge strane obesmišljavaju napore svih činilaca koji se bore protiv tih pojava”, naveo je Ljumović.
On je istakao da je Liberalna partija u jeku kampanje „Stop krivolovu“ nastojala da i kroz konkretna poslanička pitanja o dinamitašima pomogne naporima građanskog sektora koji je, uz medije, pokrenuo državu na reakciju.
Kao primjer na kojem se uočava da se nešto hitno mora mijenjati on je naveo situacije koje se podvode pod prekršaj,iako bi ih trebalo normirati kao krivično djelo.
“To je slučaj sa noćnim krivolovom uz pomoć boca, lampe i podvodne puške. Samo posjedovanje podvodne puške i ronilačkog aparata na čamcu je nespojivo. Zamislite onda situaciju u kojoj neko roni noću, čime je u prilici da nemilice tamani plemenite vrste riba i na kraju ga sankcionišete za prekršaj. Kažnjavate ga kao da je zaboravio dozvolu da ponese sa sobom, što je isto prekršaj, ali zar je logično izjednačiti te dvije situacije”, kaže Ljumović.
Opasni prekršaj
Upravo je noćno ronjenje, koje se tretira prilično benigno, izazvalo mnogo reakcija u javnosti nakon privođenja Podgoričanina Željka Jovanovića, kod kojeg je prije mjesec kod Platamuna pronađena boca za ronjenje, podvodna puška, lampa i ubijena riba. Iako je uhvaćen na djelu, na kraju je, uz navođenje konkretne odredbe Zakona o morskom ribarstvu i marikulturi, procesuiran kroz prekršajnu prijavu. To je i zvanično potvrđeno Pobjedi u odogovoru Tužilaštva u Kotoru koje je bilo nadležno za taj slučaj.
Portparolka Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Tijana Čelanović saopštila je Pobjedi da je dežurni tužilac u konkretnom slučaju ocijenio da se radi o prekršaju iz člana 118 Zakona o morskom ribarstvu i marikulturi („Sl.list CG“ br. 47/2015).
“Na osnovu toga dat je nalog Upravi policije OB Kotor da protiv Ž. J. podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka”, navela je Čelanović u odgovoru Pobjedi.
Navedena odredba koja je primijenjena na slučaj krivolova kod Platamuna podvedena je pod stav 16 člana 118 navedenog zakona.
U tom stavu se kaže da će se kazniti od 250 do 500 eura onaj ko „obavlja sportskorekreativni ribolov podvodnom puškom od zalaska do izlaska sunca“.
Krivolov uz pomoć ronilačkih boca i lampe, koji se samo djelimično može podvesti pod član 118, zakonodavac je izjednačio sa neposjedovanjem ribolovne dozvole.
Kako je ranije Pobjedi saopštio advokat Miljan Knežević, noćno ronjenje uz pomoć boca i podvodne puške ima osnova da bude podvedeno pod odredbe Krivičnog zakonika iz člana 326.
“Prekršaj je ako prekoračite granice upotrebe nekog legalnog sredstva, lovite u zabranu ili slično. A korišćenje ronilačkih boca i podvodne puške zajedno nijesu legalan alat. To je situacija u kojoj krivolovci doslovce „beru“ plemenite vrste ribe, kao u prodavnici, i može da se podvede pod član 326 jer ugrožavaju populaciju pojedinih vrsta. Korišćenje aparata za disanje krivolovcima daje mogućnost da dugo ostanu pod vodom, a riba zaslijepljena lampom ne mrda, pa se efekti takvog ronjenja samo mogu zamisliti”, naveo je tada Knežević.
Pravni nonsens
On je ukazao na nelogičnosti i neujednačenost odredbi krivičnog zakonika koje tretiraju krivolov i posjedovanje eksloziva.
Podsjetio je da se krivično djelo držanja dinamita ozbiljnije sankcioniše nego sama upotreba, odnosno bacanje dinamita u more.
Pravni nonsens se, prema njegovim riječima, uočava samom analizom člana 326 Krivičnog zakonika koji normira sankcije za krivično djelo nezakoniti ribolov i član 403 koji se odnosi na nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
“Prostim upoređenjem dolazi se do situacije u kojoj je posjedovanje eksploziva teže kažnjivo nego kada eksploziv upotrijebite”,naveo je tada Knežević, apelujući da se to mora mijenjati.
Ronjenje bez kontrole
Ljumović ističe i da država mora generalno mnogo bolje regulisati oblast ronjenja, i stati na kraj raznim nelicenciranim školama ronjenja i kampovima koje vode stranci, a pod firmom kojih se iznosi razno blago iz našeg mora: ribe, zaštićene školjke ali i arheološki artefakti.
“Niko nema procjenu što je sve iznijeto i koliko je, primjera radi, amfora iz našeg podmorja završilo u privatnim vitrinama „ljubitelja mora i ronjenja”, kaže on.
