Društvo ZAKLJUČCI UČESNIKA MEĐUNARODNOG NAUČNOG SKUPA DRŽAVNO-CRKVENO PRAVO KROZ VJEKOVE

Neophodan dijalog Vlade sa crkvama i vjerskim zajednicama

Manastir Podmaine

S obzirom na brojne manjkavosti Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, neophodno je da Vlada uspostavi dijalog sa crkvama i vjerskim zajednicama, kako bi Crna Gora dobila novi zakon, kojim će se ta oblast urediti na civilizovan i pravno utemeljen način, ocijenili su učesnici Međunarodnog naučnog skupa ”Državno-crkveno pravo kroz vjekove”, koji su, povodom 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, u Manastiru Podmaine u Budvi od 10. do 13. oktobra, organizovali Mitropolija crnogorsko-primorska i Institut za uporedno pravo iz Beograda.

Zaključke učesnika tog skupa prenosimo u cjelosti.

“Od nastanka prvih država do danas, uspostavljaju se odnosi između Crkve i vjerskih zajednica sa jedne i državnih organizacija sa druge strane. Normativni izraz tih složenih i dinamičnih državno-crkvenih odnosa vidimo u brojnim državno-pravnim i crkveno-pravnim aktima.

I kroz istoriju, kao i danas, državama pripada pravo i obaveza da svojim opštim pravnim aktima svakom čovjeku jemče i štite pravo na slobodu vjeroispovijesti u individualnom i kolektivnom aspektu, kao i da normiraju pravni položaj crkava i vjerskih zajednica uz puno poštovanje njihove unutrašnje autonomije i slobode vjerskog djelovanja, ravnopravnosti, ali i uvažavanja njihove istorijske uloge, doprinosa i društvenog značaja.

U toj normativnoj djelatnosti, kao i u drugim, državna vlast nije neograničena, jer je svaka vlast ograničena Ustavom i drugim opštim pravnim aktima, a nadasve moralom i međunarodnim standardima ljudskih prava, naročito u pogledu slobode vjeroispovijesti, koji, između ostalog, garantuju autonomiju crkava i vjerskih zajednica, njihov pravni subjektivitet i slobodu samoodređenja i samoorganizovanja, kao i posjedovanje i raspolaganje sakralnom i ostalom imovinom koja je neophodna za obavljanje njihove vjerske djelatnosti – od bogoslužbene, do značajnih prosvjetnih, socijalnih, kulturnih i haritativnih djelatnosti.

Državno-crkveno pravo predstavlja posebnu pravnu granu koju čine pravne norme državnog prava kojima se regulišu odnosi između države i crkava i vjerskih zajednica u različitim sferama društvenog života. Brojnost izvora državno-crkvenog prava neminovno nameće potrebu produbljenijeg naučnog istraživanja i proučavanja ove pravne grane, kako u okviru različitih naučnih konferencija, tematskih časopisa i zbornika, tako i u okviru nastave na visokoškolskim ustanovama. Zbornik, koji je, u čast 800-godišnjice autokefalnosti SPC, pripremljen i odštampan je jedini naučni zbornik na našem jeziku, koji je u potpunosti posvećen ovoj problematici. Nadamo se da će njegovo objavljivanje označiti početak značajnijeg i sistematičnijeg naučnog istraživanja državno-crkvenog prava.

Održavanje našeg naučnog skupa, objavljivanje Zbornika i početak značajnijeg naučnog istraživanja državno-crkvenog prava je došlo u vrijeme kada je u Crnoj Gori ponovo otvoreno pitanje pripreme i donošenja Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, čijem je sadržaju posvećen određen broj naučnih radova na naučnom skupu. Prema stručnom mišljenju autora koji su svoje radove posvetili toj problematici, Predlog zakona u većem broju svojih odredbi, naročito u pogledu prekida kontinuiteta pravnog subjektiviteta, a potom i evidencije i registracije, ugovornog regulisanja odnosa između države i crkava i vjerskih zajednica i imovine, ne sadrži rešenja koja su usaglašena sa međunarodnim i progresivnim uporedno-pravnim standardima prava na slobodu vjeroispovijesti i pravnog položaja crkava i vjerskih zajednica. Imajući u vidu da je i Venecijanska komisija, takođe, istakla određene manjkavosti i konstatovala neusaglašenost većeg broja odredbi Predloga zakona sa važećim međunarodno-pravnim aktima o slobodi vjeroispovijesti i smjernicama OEBS/ODHIR-a od 2004. i 2014. godine, slobodni smo da ukažemo na neophodnost uspostavljanja dijaloga Vlade Crne Gore sa crkvama i vjerskim zajednicama, ali i na neizostavni, strpljivi i dodatni rad kako bi Crna Gora dobila novi zakon kojim će se, na civilizovan i pravno utemeljen način, uz uvažavanje istorijske uloge i društvenog značaja crkava i vjerskih zajednica, urediti pravo na slobodu vjeroispovijesti i pravni položaj crkava i vjerskih zajednica. Pozivamo sve zainteresovane subjekte, a posebno naučne institucije i nadležne državne organe u Crnoj Gori da posvete posebnu pažnju državno-crkvenom pravu Crne Gore, ali i da podrže dalja naučna istraživanja državno-crkvenog prava.

Nalazeći se u godini velikog jubileja 800-godišnjice autokefalnosti Srpske Pravoslavne Crkve, posebno ukazujemo na brojne probleme pravne prirode sa kojim se godinama suočavaju eparhije Srpske Pravoslavne Crkve, prvenstveno i najviše na Kosovu i Metohiji, ali i u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Apelujemo na sve donosioce odluka na tim prostorima da se pitanju prava na slobodu vjeroispovijesti i pravnog položaja crkava i vjerskih zajednica isključivo može i smije pristupati sa pozicija međunarodno-pravnih akata, a ne na diskriminatoran način radi ostvarivanja ideoloških, partijskih, šovinističkih i drugih ciljeva”, konstatovali su učesnici Međunarodnog naučnog skupa “Državno-crkveno pravo kroz vjekove”.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Zoran
Gost
Zoran

Opet ovi ristovi velikosrbi.

DrTosic
Gost
DrTosic

Svi se molimo istom Bogu i svako ima pravo da se moli dje god hoce samo nema Srbija pravo da uzima pre iz nasih svetinja

komarac
Gost
komarac

A dje kume ne da Risto svoj dobro razradjeni posao koji mu omogucava i dzipove i obezbedjenje

Komandant
Gost
Komandant

Pitanje se moze rijesit kad Amfilohije shvati da crkve nijesu njegova privatna svojina

Edi89
Gost
Edi89

Drzava ce donijeti zakon koji joj treba , a ovi velikostbi samo neka mlate praznu slamu

Vojnik777
Gost
Vojnik777

Jos jedna u nizu propagandnih i manipulatorskih akcija srpske crove i velikosrpskih krugova

ZarkoGolubic
Gost
ZarkoGolubic

Srpska crkva i drzava dugo zele da crpe svoju drzavnost iz drzavnosti Crne Gore jer Srbija nema svoju istorijsku drzavnost

Oprem dobro
Gost
Oprem dobro

Zarko, jesi li čuo za Nemanjiće?

Zigman
Gost
Zigman

Ovaj zakon je potreban Crnoj Gori , da konacno ogranici teror koji srpska crkva sprovodi nad drzavom i narodom

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Botovi znajte nećete dobiti ništa. Crkva ostaje vjernom narodu, nećete ih vi pretvarate u kazina i hotele sa vašim Mirasem

Tetrijeb
Gost
Tetrijeb

Jedva cekam da se ovaj zakon konacno izglasa, cemu vakat tome i vrijeme

Terma
Gost
Terma

Načekaćeš se.

marta
Gost
marta

Nista mi necemo sto nam ne pripada. Vrijeme je da se uvedu neke promjene dosta je bilo sirenja srpstva po Crnoj Gori

Planinka
Gost
Planinka

Ne znam sta kome nije jasno, neka se pomire sa cinjenicom da Crna Gora oce svoju crkvu kao i njen narod…

Rum
Gost
Rum

Narod hoće SPC.

ElemenT
Gost
ElemenT

Prestani da piješ.

mačor
Gost
mačor

Oporezovati politikante,SPC još nije registrovana u CG.

Petra
Gost
Petra

Usvajanjem novog zakona u CG o slobodi vjeroisovijesti, smanjuje se mogucnost da se postignu politički ciljevi kojima neskriveno tezi i SPC i jedan dio intelektualne i politicke elite u Srbiji, a to je stav da je crnogorska nezavisnost privremena, drzavnost fragilna, a nacionalni, drzavni i kulturni identitet nepostojeci.

Gordan
Gost
Gordan

Spc je sebe pretvorila u klasicnu politcku organizaciju samo sto politicari nose odijela a oni nose odore jedina je to razlika.

StevanPG
Gost
StevanPG

Ne ide nikako da ja Crnogorac se molim i krstim u vjerske objekte izvise kojih mi stoji srpska zastava.

DonjiKokoti
Gost
DonjiKokoti

Poenta je da je SPC stavila svoje interese ispred interesa vjere i vjernika !

Cipsy
Gost
Cipsy

Da je sreca pa da su se ovi iz SPC sami sjetili da treba da se uredi ali ne njima odgovara da mogu iz vjerskih objekata dzakovima da iznose novac za Srbiju.

Koviljka tomic
Gost
Koviljka tomic

Vrijeme je da se zakon donese i da se uredi polozaj vjerskih zajednica.

Komita
Gost
Komita

Sta ocekivati od cojeka koji dovodio arkana na cetinjski manastir bez da ostane odan ideji velike srbije,risto svoju politiku vodu i dalje,sad gleda preko americke ambasade da izmoli nesto ali mu ne ide

Bar_pamti
Gost
Bar_pamti

Sa drzavom se dogovorise i katolici i jevreji i muslimani ,jedino spc ne moze

Đido
Gost
Đido

Njima ne otimate katedrale, sinagoge i džamije, lako se tako dogovarati.

FreeMontenegro
Gost
FreeMontenegro

…mi nista ne otimamo vec zahtijevamo da se nama vrati ono sto nam pripada i sto je nama oteto, kapish?

Liberal
Gost
Liberal

Amfilohije je egoista koji i dalje misli da je u trci za patrijarha spc ,zato se i opire toliko

Stefo12
Gost
Stefo12

E da smiju od vucica i irineja bi oni rado

Lscg
Gost
Lscg

Zar SPC nije dobila autokefalnost tek na Berlinskom kongresu? Ali posto je i On bio Srbin onda treba slaviti preko 2000 g.autokefalnosti. Ovdje neko laze.

Tomos
Gost
Tomos

Ko hoće da čita znaće, ko neće nagađat će.. U prvom Zakoniku CG piše Državna, Crkvena…ptivatna zemlja… Crkvena zemlja se vidi sa je bila odvojena… Kada su Komunisti nakon 1945g uzimali svima i prepisu ali na Državu, uzeli su u Crkvi i isto tako prepisani… Kada je poslije kada komunizma zemlja počela da se vraće ranijim vlasnicima, vraćeno je i… Više »

crnogorka
Gost
crnogorka

SPC se plasi priznanja CPC jer time gubi vazan mehanizam za politicki i duhovni uticaj na CG.

Sara
Gost
Sara

Drzava CG je ucestvovala u izgradnji hrama ispred kojeg je bio organizovan skup! CG je uvijek vodila racuna o svetinjama, nikad ih ne bi ugrozila, kao sto to predstavlja SPC.

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Država je učestvovala prije 20 god kad je bila prosrpska

JunaK
Gost
JunaK

Neophodno je rijesiti crkveno pitanje, jer gradjani zasluzuju svoju crkvu.

Kleopatra
Gost
Kleopatra

Dzabe sa njima dijalog kad Amfi ne pristaje na bilo kakav dogovor koji nije u interesu Spc.

djuradj
Gost
djuradj

…Amfilohije kaze da je crkva jaca od drzave i za sada mu to dobro ide…

Send this to a friend