Društvo

Objavljen izvještaj o medijskom pluralizmu u EU i zemljama kandidatima: Crna Gora na 23. mjestu

Mediji/ Foto: Shutterstock

Evropski univerzitetski institut iz Firence objavio je izvještaj o praćenju pluralizma medija u digitalnoj eri – Primjena monitora medijskog pluralizma u Evropskoj uniji, Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj za 2021. godinu, koji, postaje sve važniji alat i mjerilo stanja u medjima u EU i zemljama kandidatima.

Ove godine po prvi put su rangirani rezultati za pojedinačne zemlje, gdje Crna Gora zauzima 23. poziciju od ukupno 32.

“Media Pluralism Monitor (MPM) predstavlja naučni i holistički napor da se dokumentuje zdravlje medijskih ekosistema i detaljno prikažu prijetnje medisjkom pluralizmu i slobodama u Evropskoj uniji i pojedinim zemljama kandidatima za članstvo”, navodi se u istraživanju.

MPM takođe služi kao izvor podataka za godišnje Izvještaje o vladavini prava Evropske komisije.

“MPM 2022 jasno ukazuje na osjetljivost medijskog pluralizma u Evropi u kontekstu mučnog oporavka od pandemije COVID-19 i kontinuiranih izazova u digitalnoj sferi. Iako je sada više nego ikada evidentno da nam je potrebno profesionalno, kvalitetno novinarstvo, imamo situaciju da je sve više slučajeva nasilja nad novinarima, onlajn prijetnji i ekonomske nesigurnosti. Skroman oporavak medijskog tržišta nije donio boljitak u uslovima za rad novinara, što utiče na vršenje njihove važne uloge u društvu koje je prvenstveno u službi našeg demokratskog diskursa”, prof. Pjer Luiđi Parku, direktor Centra za medijski pluralizam i slobodu medija Evropskog univerzitetskog instituta u Firenci.

Istraživanje je bazirano na standardizovanom upitniku koji je razvio Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (CMPF).

U istraživanju vezanom za Crnu Goru, partner je bila Daniela Brkić (nezavisna istraživačica), koja je prikupila podatke, bodovala i komentarisala varijable u upitniku i intervjuisala stručnjake. CMPF-ov tim je prekontrolisao izvještaj.

“A kako bismo dodatno osigurali tačnost i pouzdanost rezultata, grupa nacionalnih stručnjaka je u svakoj državi pregledala odgovore na pitanja izdvojena za evaluaciju. (lista stručnjaka nalazi se u Aneksu II). U odabranim zemljama, konačni izvještaj je dodatno pregledao nezavisni stručnjak iz date zemlje. Rizici za pluralizam medija ispitivani su u četiri glavne tematske oblasti: osnovna zaštita, tržišni pluralizam, politička nezavisnost i društvena uključenost. Rezultati se temelje na procjeni niza indikatora za svaktematsku oblast”, navodi se u saopštenju.

Tabela
Tabela

Monitor (MPM) ne smatra da je digitalna dimenzija izolovano medijsko područje, već da je isprepletena s tradicionalnim medijima i postojećim principima pluralizma medija i slobode izražavanja. Ipak, MPM Strana 4 Centar za medijski pluralizam i slobodu medija sufinansira Evropska unija omogućava mjerenje specifičnih rizika u digitalnoj sredini pa tako izvještaj sadrži i specifičnu analizu rizika povezanih s digitalnim medijskim okruženjem.

Izračunavanje rizika

Rezultati za svaku od tematskih oblasti i pojedinačne indikatore prikazani su na skali od 0 do 100 odsto. Rezultati između 0 i 33 odsto se smatraju niskim rizikom, od 34 do 66 odsto srednjim, a oni između 67 i 100 odsto visokim rizikom.

Na nivou indikatora, ocjena 0 vrijedi 3 odsto, a ocjena 100 vrijedi 9 odsto, kako bi bila izbjegnuta procjena potpunog odsustva ili nevojbenosti rizika.

Crna Gora bilježi srednji rizik u oblastima osnovne zaštite (45%) i političke nezavisnosti (64%), a visok rizik u oblastima tržišnog pluralizma (68%) i društvene uključenosti (69%

Indikatori osnovne zaštite predstavljaju regulatornu okosnicu medijskog sektora u svakoj savremenoj demokratiji. Oni mjere brojna potencijalna područja rizika, uključujući postojanje i efikasnost primjene regulatornih zaštitnih mjera za slobodu izražavanja i pravo na informisanje; status novinara u svakoj od zemalja, uključujući njihovu zaštitu i mogućnosti za rad; nezavisnost i djelotvornost nacionalnih tijela nadležnih za regulisanje medijskog sektora, te dostupnost tradicionalnih medija i pristup internetu.

Osnovna zaštita
Osnovna zaštita

Oblast Tržišni pluralizam fokusira se na ekonomske rizike za pluralizam medija koji proizlaze iz nedostatka transparentnosti i koncentracije vlasništva, održivosti medijske industrije i izloženosti novinarstva komercijalnim interesima. Prvi indikator ispituje postojanje i efikasnost odredbi o transparentnosti vlasništva nad medijima.

Nedostatak konkurencije i eksterni pluralizam se posebno procjenjuje za informativne medije (produkcija vijesti) i za online platforme (pristup vijestima), uzimajući u obzir odvojeno horizontalnu i unakrsnu koncentraciju medija; koncentraciju na online marketinškom tržištu i ulogu onih koji obezbjeđuju zaštitu konkurencije. Indikator održivosti medija mjeri trend prihoda i stopu zaposlenosti u odnosu na kretanje BDP-a.

Posljednji indikator ima za cilj da procijeni rizike za tržišni pluralizam kada se radi o poslovnim interesima u proizvodnji medijskog sadržaja, odnosno uticaju komercijalnih interesa i vlasnika medija na uređivanje medijskog saržaja.

Tržišni pluralizam
Tržišni pluralizam

 

Indikator Politička nezavisnost procjenjuje postojanje i djelotvornost regulatornih i samoregulatornih mjera zaštite od političke pristrasnosti i političkih uticaja na proizvodnju, distribuciju i pristup vijestima. Tačnije, u ovoj oblasti nastoji se procijeniti uticaj države i, generalno, političke moći na funkcionisanje medijskog tržišta i na nezavisnost javnih medijskih servisa. Štaviše, ova oblast se bavi postojanjem i djelotvornošću (samo)regulacije u osiguravanju uredničke nezavisnosti i dostupnosti različitih političkih informacija i stavova, a posebno tokom izbornih perioda.

Politička nezavisnost
Politička nezavisnost

Oblast društvene uključenosti fokusira se na pristup medijima određenih grupa u društvu: manjina, lokalnih i regionalnih zajednica, žena i osoba sa invaliditetom. Takođe se ispituje stanje medijske pismenost u zemlji, uključujući i digitalne vještine cjelokupne populacije. Pored toga, za izdanje MPM-a za 2021. godine, dodat je novi indikator društvene uključenosti kako bi se procijenili novi izazovi koji proizlaze iz korišćenja digitalnih tehnologija – zaštita od ilegalnog i štetnog govora. Zbog ove modifikacije indikatora, treba postupati izuzetno pažljivo pri pravljenju poređenja sa prethodnim izdanjima MPM-a.

Drušvena uključenost
Drušvena uključenost

 

Send this to a friend