Od država Zapadnog Balkana Crna Gora najviše pogođena ukrajinskom izbjegličkom krizom

Crna Gora je zapadnobalkanski partner koji je najviše pogođen ukrajinskom izbjegličkom krizom, sa brojem izbjeglica koji prelazi jedan odsto njenog stanovništva. To se navodi u Non-pejperu o vladavini prava u vezi sa poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru, koje je sačinilo Ministarstvo evropskih poslova.

“Crna Gora je na početku rata Rusije protiv Ukrajine 24. februara primila 5.301 ukrajinskog državljanina, kako na osnovu boravišne dozvole (2.148), tako i turista (3.153). U periodu od 1. marta do 25. aprila, 14.139 ukrajinskih državljana je ušlo u zemlju, a 7.429 je izašlo. Oko 80 ukrajinskih državljana izrazilo je namjeru da zatraže azil tokom prvog mjeseca rata”, ističe se u informaciji.

Crna Gora je 10. marta usvojila odluku kojom se daje jednogodišnja privremena zaštita ljudima koji bježe iz Ukrajine, slično kao što je EU aktivirala Direktivu o privremenoj zaštiti.

“U okviru mehanizma privremene zaštite do 25. aprila 2022. godine registrovano je oko 1.585 Ukrajinaca, uglavnom žena i djece. Ukrajinske izbjeglice borave u privatnim smještajima širom zemlje, ali uglavnom duž primorskog područja, prvenstveno u opštini Bar”, ističe se u dokumentu, dodajući da nadzor nad sprovođenjem odluke o privremenoj zaštiti vrši koordinaciono tijelo.

Vlada je, navodi se u dokumentu, početkom aprila odobrila izdvajanje dva miliona eura iz državnog budžeta za podršku njegovoj implementaciji.

“U proporcionalnom smislu, Crna Gora je zapadnobalkanski partner koji je najviše pogođen ukrajinskom izbjegličkom krizom, sa brojem izbjeglica koji prelazi 1 odsto njenog stanovništva”, ističe se u dokumentu.

Na teritoriji Crne Gore u 2021. godini uhapšeno je oko 3.405 neregularnih migranata, što je blagi porast u odnosu na 2020. godinu.

“Velika većina su državljani Avganistana (1.929), zatim Maroka (448), Bangladeša (315), Irana (316) i drugi državljani”, navodi se u dokumentu.

Glavni migracioni putevi kroz zemlju, od albanske granice do Bosne i Hercegovine (rjeđe u Hrvatsku i Srbiju) ostali su nepromijenjeni.

Od avgusta do novembra 2021. godine vojska je ponovo bila angažovana kao podrška graničnoj policiji na granici sa Albanijom.

“Crnogorske vlasti spriječile su 4.018 ilegalnih prelazaka granice u 2021. Specijalno tužilaštvo nije naložilo novu istragu o krijumčarenju migranata u 2021. U pritvorskom centru za strance u Spužu zadržano je oko 83 migranta, uglavnom iz Srbije, Turske i Kosova”, ističe se u dokumentu.

Ministarstvo navodi da su Sporazum o readmisiji između EU i Crne Gore i njegovih 15 protokola o implementaciji sa državama članicama EU nastavili da se implementiraju na zadovoljavajući način.

“Institucionalni kapaciteti za reintegraciju crnogorskih državljana, vraćenih u Crnu Goru po postupku readmisije, ojačani su kako na centralnom tako i na lokalnom nivou, kroz multidisciplinarni pristup i saradnju sa nevladinim organizacijama. Problemi integracije, međutim, i dalje postoje, kao što je upis u školu djece povratnika bez školovanja ili pristup poslovima”, ukazuje se u dokumentu.

Crna Gora je 2021. godine po bilateralnim sporazumima o readmisiji ponovo prihvatila 104 državljana trećih zemalja iz susjednih zemalja (312 u 2020.), uglavnom iz Bosne i Hercegovine (66).

“Readmisija iz Crne Gore u susjedne zemlje smanjena je na 60 (sa 245 u 2020. godini)”, ističe se u dokumentu.

Crna Gora je potpisala sporazum o readmisiji sa Gruzijom u oktobru 2021., čime je broj sporazuma o readmisiji koje ima sa zemljama koje nisu članice EU porastao na 12.

“Diplomatski koraci započeti 2019. prema Pakistanu, Maroku, Iraku, Iranu, Alžiru i Bangladešu za sporazume o readmisiji su obnovljeni 2021. godine, ali je do sada ostao bez odgovora”, navodi Ministarstvo.

Broj dobrovoljnih povrataka iz Crne Gore u 2021. godini povećan je na 36 (10 u 2020. i 41 u 2019. godini).

“Oko 30 povrataka u susjedne zemlje odradila je granična policija i Međunarodna organizacija za migracije šest u zemlje porijekla”, navodi Ministarstvo.

U septembru 2021. usvojena je Strategija o migraciji i reintegraciji povratnika za 2021-2025, važan strateški dokument koji usklađuje okvir politike sa pravnom tekovinom EU i najboljom praksom u oblasti legalne migracije, azila, sprječavanja neregularnih migracija, readmisije, povratka, integracije, interno raseljena lica (IRL) i osobe bez državljanstva.

“Proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj migracionoj mreži (EMN), mreži stručnjaka za migracije i azil EU, kao članica posmatrač bez prava glasa, je uveliko u toku i očekuje se da će biti u potpunosti završen do juna 2022. godine”, saopštilo je Ministarstvo.

Azil

Crna Gora trenutno ima 42 lica pod međunarodnom zaštitom, od kojih je sedam zaposlenih. Glavne zemlje porijekla su Avganistan, Maroko, Iran i Pakistan.

“Paket pomoći uključuje finansijsku pomoć, pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, zapošljavanju, besplatnu pravnu pomoć, kurseve jezika i psihosocijalnu pomoć. Smještaj se obezbjeđuje na dvije godine (uz podršku UNHCR-a)”, ističe se u dokumentu.

Veći broj migranata koji ulaze u zemlju odrazio se i na veći broj zahtjeva za azil.

“U 2021. godini 3.342 migranta izrazilo je namjeru da zatraži azil (18 odsto više u odnosu na 2020.), čime je završen prvi korak u postupku azila. Prevladavaju avganistanski državljani, što je bio slučaj i prije promjene režima u Kabulu, a nakon se samo pojačalo. Registracija namjere za traženje međunarodne zaštite vrši se samo u migrantskom centru Božaj, dok bi prema Zakonu o azilu to trebalo da bude moguće na cijeloj teritoriji Crne Gore”, pokazao je dokument.

Broj zahtjeva za azil, međutim, drastično je opao u odnosu na prethodne godine.

“U 2021. godini samo 272 lica – ili 8 odsto onih koji su izjavili namjeru da traže azil – na kraju su podnijeli zahtjev za azil, što je 50 odsto manje nego 2020. godine. Tražiocima azila dostupno je pravno savjetovanje koje pružaju nevladine organizacije. Većina aplikanata napustila je zemlju prije okončanja postupka. Od 63 obavljena intervjua, 14 tražilaca azila dobilo je status međunarodne zaštite 2021. godine. Svi imaju koristi od plana integracije”, ističe se u dokumentu.

Vrijeme obrade zahtjeva za azil, koje je ranijih godina često trajalo duže od redovnog roka od šest mjeseci, a ponekad čak i prelazilo izuzetan rok od 21 mjesec, skraćeno je i kako bi se odgovorilo na
preporuku iz izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu.

Direkcija za azil ima osam službenika zaduženih za obradu zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Protiv rješenja Direkcije za azil u Upravnom sudu je zaprimljeno 25 žalbi, zbog čega su četiri negativna rješenja poništena.

Ukupno 2.688 migranata bilo je smješteno u prihvatnim centrima u zemlji 2021. (stabilan broj u poređenju sa 2.702 u 2020.) , uključujući 750 žena i 764 djece, što odražava promjenu u profilu
tražilaca azila, koji sada uključuje veliki broj porodica.

Ukupni prihvatni kapacitet za tražioce azila iznosi 189 kreveta, uključujući i centar za djecu bez pratnje koji nije namijenjen isključivo djeci migrantima.

Tri projekta koja su u toku sa ciljem povećanja prihvatnih kapaciteta proširenjem 14 postojećih prostorija još nisu završena.

Vlasti su nastavile da blisko sarađuju sa nevladinim organizacijama kao što su Crveni krst ili lokalno udruženje psihologa za pružanje zdravstvene, psihološke pomoći i drugih usluga u migrantskim centrima.

S.Đukanović