Crnogorski penzioneri imaju oprečna mišljenja kada je u pitanju njhovi standard. Dok ima onih koji smatraju da je najstarija populacija u našoj zemlji u zavidnom položaju u odnosu na kolege iz regiona, većina njih pak smatra da su upravo penzioneri najugroženija kategorija stanovništva u Crnoj Gori.
Male penzije, loš standard, glavni su razlozi zbog kojih crnogorski penzioneri sebe vide kao najugroženiju kategoriju stanovništva u Crnoj Gori.
Takvom stavu, kažu, doprinosi i činjenica da čak njih 1.800 nema krov nad glavom. Stoga, svi imaju jednu želju u 2017. veće penzije.
“Imajući u vidu situaciju u kojoj se zemlja nalazi, da privreda ne radi dobro, mora se priznati, društvo se u posljednje vrijeme dobro odnosi prema nama. Mora se reći da imamo penzionere koji veoma teško žive, to je relativna stvar, kako se ko snašao. Ali, najbitnija stvar je da se penzije ne smanjuju, kao što je slučaj u susjednoj Srbiji. Očekujemo da će raznim zapošljavanjima te penzije biti stabilne i da će se povećavati. Čuli ste kakve će biti mjere Vlade, rekli su da penzije neće dirati, to je za nas velika stvar”, kazao je u razgovoru za Dnevne novine predsjednik Saveza penzionera Crne Gore Branko Vešović.
Kako je kazao Šaban Međedović, penzioner iz Bijelog Polja, u ovom gradu situacija nije sjajna.
“Opšte je poznato da su bjelopoljski penzioneri posmatrajući sveukupni standard, najugroženija kategorija građana u državi. Pažnju javnosti zaokupljaju najave smanjivanja doživotnih nadoknada za majke, a niko ne podiže glas zbog niskih primanja većine penzionera. Imajući u vidu da su, mnogi, svoj radni vijek protraćili po fabrikama za veoma niske plate, „zaslužena mirovnina” nije im garant za biološki opstanak”, napominje Međedović.
Vešović, pak, kaže da je za razliku od mnogih susjednih država, penzija u Crnoj Gori stabilna. Osim toga, ističe da je iznos prosječne penzije od 284 eura na trećem mjestu u regionu.
“Mi se nalazimo na trećem mjestu od zemalja bivše Jugoslavije, dvije zemlje EU su ispred nas, Slovenija sa 563 eura i Hrvatska 290, dok Srbija ima 195, Makedonija 202, Republika Srpska 173, Bosna i Hercegovina 187 eura”, istakao je Vešović.
Savez na čijem je čelu broji blizu 112.000 članova, čime spada u najveću nevladinu organizaciju u zemlji. Uz pomoć Vlade, kao i brojnih donacija, ova organizacija uspijeva da svojim članovima obezbijedi socijalna davanja, što je takođe jedinstvena pojava u okruženju.
“Mi imamo nešto što nema nijedna država u okruženju. Često sam u kontaktu sa predsjednicima Saveza iz bivših republika i kada govorim da imamo određenu socijalnu zaštitu, oni se čude. Mi imamo tri, četiri vrste socijalne zaštite. Svake godine dobijamo od Vlade preko Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva finansija i Fonda PIO ta sredstva”, kazao je Vešović.
Među njih on ubraja zimnicu, zatim odmor i rekreaciju, humanitarnu pomoć i rješavanje stambene problematike.
“Prema posljednjim podacima, na teritoriji Crne Gore je 1.800 penzionera koji nemaju krov nad glavom. Mi inicirali kod lokalnih uprava da se ovi penzioneri oslobode komunalija i da se po mogućnosti projektuju urbanistički placevi. Veliki odziv smo imali u Podgorici gdje su uradili već dvije zgrade, treća je u gradnji. Dvije su sa po 100, a treća je sa 80 stanova. U Nikšiću se završava do aprila zgrada od 75 stanova. Na Cetinju je 30 penzionera udomljeno”, kaže Vešović.
Pored ovoga, država je prošle godine donirala preko 280.000 eura kada je u pitanju izgradnja stanova.
“U Bijeljom Polju su izgrađene dvije manje zgrade sa po 10 stanova. U Rožajama rješavamo oko 12 stanova. U izgledu je da će opština Bar, Ulcinj, Herceg Novi i još neka, Kolašin, Danilovggrad, Berane, nešto slično rješavati”, rekao je Vešović.
Međutim, pitanje je koliko je ovako povoljna situacija održiva. Vešović podsjeća da je u Crnoj Gori zaposleno negdje oko 174.000 ljudi, na oko 125.000 penzionera.
“To je odnos 1,5 na prema 1. Da bi penzioni fond mogao da opstane i da bi mogao da živi normalno, taj odnos bi trebalo da bude 3,5 na prema 1”, napominje Vešović.
Podsjećamo, tokom 2013. i 2014. godine penzije su bile zamrznute, a nakon njihovog odmrzavanja 2015, trebalo je da uslijedi njihovo umanjenje.
„Po obračunu po modifikovanoj metodi, mi smo 2015. godne trebali da imamo umanjenje sa 0,58 odsto. Vlada to nije dozvolila”, naglasio je Vešović.
Kako kaže, država subvencionira između 35 i 40 posto da bi penzije bile cjelovite.
“Tu ima određenih problema, jer je posljednjih 10 godina bilo naglog penzionisanja. Takođe, na platu od recimo 500 eura poslodavci plaćaju trećinu. Država u 2013. godini subvencionirala oko 143 miliona, u 2014. i 2015. između 117 i 125 miliona. Dakle, od 32,9 miliona koliko nam treba za da bi se penzija primila u iznosu koji je prosjek, država subvencionira između 12 i 13 miliona”, poručio je Vešović.
Najviše korisnika u Srbiji
U inostranstvo se isplaćuje 8.148 penzija i 111 ostalih prava. Od broja korisnika prava iz penzijskog invalidskog osiguranja koji se isplaćuju u inostranstvu, najveći broj korisnika je u državama bivše SFRJ: u Republici Srbiji 4.780, u BIH je 1.706, u Hrvatskoj 1.164, u Makedoniji 250, u Sloveniji 239 i ostalim državama 120 korisnika.
Više od 28.000 porodičnih penzija
Strukturu ukupnog broja penzija čine starosne, invalidske i porodične penzije. Od ukupnog broja isplaćenih penzija u Crnoj Gori, za decembar 2016. godine, 58.990 ili 54,37 odsto čine starosne penzije, 21.320 ili 19,65 odsto invalidske i 28.182 ili 25,98 odsto porodične penzije.
„Struktura penzija po vrstama ovog prava smatra se povoljnom s obzirom na višegodišnji trend rasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava”, navode iz Fonda PIO.
Najveća penzija u Tivtu
Redovnu isplatu u decembru 2016. primilo je ukupno 123.164 penzionera, od čega 114.905 korisnika prava u crnoj Gori, a 8.259 korisnika prava u inostranstvu. od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 108.492 je penzionera, a 6.413 je korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu).
Prosječna mjesečna penzija uplaćena za oktobar 2016.godine, iznosila je 284,70 eura. Međutim, ona nije svuda ista. Tako, najveću penziju imaju Tivćani (352.02), Kotorani (322.49) i Podgoričani (318.06), a najmanju Petnjičani (163.20), Gusinjani (183.99) i Rožajci (206.89).
Novca dovoljno i za usklađivanje penzija
Direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), Dušan Perović, kazao je Dnevnim novinama da je oko 411 miliona eura, koliko je Vlada opredijelila Fondu iz budžeta, dovoljno za redovnu isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. To podrazumijeva, kaže, i uklađivanje penzija tokom ove godine.
“Predlog Zakona o budžetu Crne Gore za 2017. godinu, koji je utvrdila Vlada, u okviru kojeg je i budžet Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), nalazi se u skupštinskoj proceduri. Ovim zakonom utvrđena su i sredstva za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u 2017. godini u iznosu od 411,15 miliona eura. Planirani iznos sredstava čini pouzdanu osnovu za nesmetanu i redovnu isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kojima je i obuhvaćemo usklađivanje penzija u 2017. godini”, kazao je Perović.
On je podsjetio da je Fond budžetski korisnik čiji se rashodi dominantno finansiraju iz izvornih prihoda Fonda, odnosno od prihoda po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i ostalih prihoda Fonda, dok se nedostajuća sredstva obezbjeđuju iz opštih prihoda budžeta.
“Usklađivanje penzija od 1. januara 2017. godine će se izvršiti, shodno zakonom utvrđenoj metodologiji, a na bazi zvaničnih statističkih podataka koji se odnose na parametre koji utiču na njegovo određivanje, odnosno na bazi zvaničnih statističkih podataka o kretanju potrošačkih cijena i zarada u 2016. u odnosu na 2015., a koji će biti poznati početkom godine”, poručio je Perović.
Naravno, dodaje, ukoliko parametri za utvrđivanje usklađivanja penzija budu negativni, što se, kako je objasnio, ne očekuje prema trenutnim statističkim podacima, usklađivanje se neće vršiti.
