U Crnoj Gori se svake godine registruje oko 400 novooboljelih od kancera dojke, tačnije za posljednju godinu za koju postoje tačni podaci, a to je 2015. godina, dok je ukupan broj umrlih takođe za navedenu godinu 110, upozoravaju u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.
Kako su kazali za CdM, posljednjih dvadestak godina u Crnoj Gori godišnje je umiralo između 60 i 100 osoba, pa je tako najviše u ovom stoljeću do pomenute 2015. godine, a to su 104 osobe koje su umrle od kancera dojke, bilo prije osam godina – 2010. godine.
“Dalje slijede 2011. godina sa 103 umrlih, 2014. godina sa 101 umrlih i 2006. godina sa 94 umrle osobe. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke veže se za 2003 i 2004. godinu, a to su 62 i 65 osoba. Interesantnost iz Statističkog godišnjaka Instituta za zdravlje Crne Gore o broju umrlih osoba od kancera dojke zaključno sa 2015. godinom su 2009 i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola”, navode oni.
Jasno poručuju-bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva.
“Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest. Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode”, ističu u društvu.
Prvi korak u ranom skriningu je samopregled.
“Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu”, ističu u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.
Nasljedni rizik
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2. Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke.
“Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole. Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i
u tridesetim godinama. Sumnjive promjene na dojkama su otvrdline, čvorići ili zadebljanja, promjene veličine i oblika dojke, stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke, svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici, uvlačenje bradavice i sekret iz bradavice. Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči”, navode u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.
Kako su dodali, iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju poovećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
