Pazite šta lajkujete i kakve postove stavljate

Afera neovlašćenog prikupljanja, skladištenja i distribucije podataka korisnika Fejsbuka, kojaje nedavno uzdrmala svijet, nije novostjer se već 2012. godine dogodila slična stvar: tada su lični podaci korisnika te društvene mreže bili upotrijebljeni u političkoj kampanji za američke predsjedničke izbore kazao je za Pobjedu profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore Srđan Kadić.

Prema njegovim riječima, ne treba zaboraviti da su pored društvenih mreža, brauzeri i pretraživači, između ostalog, ujedno i alati za prikupljanje podataka.

“Problematično je što se ti podaci skupljaju, skladište i distribuiraju bez vašeg znanja i odobrenja, a da ne možete na bilo koji način to da spriječite. Postoji Zakon o zaštiti ličnih podataka u našoj državi, ali problem je što su serveri na kojima se čuvaju svi naši podaci i prepiske van Crne Gore. Konkretno, u slučaju Fejsbuka serveri su u SAD-u. Ne bih da zvučim panično, ali pregledom “kreativnosti” u pogledu zloupotrebe podataka u posljednjih deset godina nameće se pitanje što sve možemo da očekujemo do 2028. godine”,  kaže Kadić.

Kompanija Fejsbuk potvrdila je, prema izvještajima medija, da je britanskoj firmi Kembridž analitika ustupila lične podatke čak 87 miliona korisnika. Sumnja se da ih je ta firma iskoristila za uticaj na birače pred američke predsjedničke izbore 2016. godine na kojima je pobijedio Donald Tramp. Osnivač i generalni direktor Fejsbuka Mark Zakerberg svedočiće u Kongresu 11. aprila u vezi sa tim skandalom.

Rasplet se tek očekuje, ali on neće uticati na činjenicu da su korisnici izloženi zloupotrebi podataka i to, kako smatra profesor Kadić, potencijalno jako ozbiljnim zloupotrebama.

“Do sada tu pojavu nijesmo uzimali dovoljno ozbiljno. Smatrali smo da oni naše podatke preuzimaju kako bi kreirali naš marketinški profil i na taj način kompanijama omogućavali da bolje prodaju svoje proizvode i usluge. Mislim da smo zapravo mi sami roba, trguje se našim podacima, navikama”,  objašnjava Kadić.

Po njegovim riječima, onaj ko uzima naše podatke najmanje to radi zbog trgovine.

“Neko, na primjer Fejsbuk, na osnovu vašeg boravka na mreži pravi vaš profil za svoje potrebe. Fejsbuk neovlašteno iz vaših aktivnosti na mreži crpi podatke koji se mogu odnositi na to koju hranu volite, gdje kupujete odjeću, od kojih bolesti bolujete, koje ljekove koristite, imate li kredit, gdje radite… Naivno bi bilo vjerovati da neće biti zloupotrijebljeni. Nije strašno ako na osnovu vaših lajkova npr. Zero koka-kole ili snikers čokoladice zaključe da ste njen ljubitelj. Ali je strašno, sa potencijalno nesagledivim posljedicama po korisnika, ako vas zato što čitate vijesti o ISIL-u ili ukucate ime poznatog teroriste označe da ste simpatizer ISIL-a”, objašnjava Kadić.

Kadić napominje da naročito mladi treba da vode računa o ponašanju na društvenim mrežama jer ih samo nekoliko klikova i nesmotrenih postova može skupo koštati kasnije u životu.

Ipak, kaže on, bez obzira na to što je situacija ozbiljna, nijesmo prepušteni na milost i nemilost trgovcima naših podataka.

“Prvo, nadam se da će nekad biti donešen zakon na nivou evropske zajednice, na nivou država po kome će i one imat veću ulogu u zaštiti podataka svojih građana po pitanju pretraživača, brauzera i društvenih mreža. Da omoguće svojim građanima, vlasnicima podataka da odlučuju koji će podaci biti izbrisani ili sačuvani. To je samo jedan stepen više u domenu zaštite podataka, ali ni tada vam niko ne garantuje da će to tako biti. Običan korisnik trenutno nema mogućnosti da se zaštiti nekim alatom ili zakonom, već samo može da promijeni pogled na ove stvari i da im da drugu dimenziju. Postoje zemlje koje su ovaj problem riješile tako što su kreirale sopstvene operativne sisteme, generisale sopstvene pretraživače i brauzere na kojima se ta identifikacija korisnika i aktivnosti ne može iskoristiti na ove načine. Možda će primjena tehnologija ,,Block Chain, koja je popularna zahvaljujući bitkoinu, u okviru socijalnih mreža podići nivo zaštite podataka, odnosno nivo privatnosti samih korisnika zaključuje”, profesor Srđan Kadić.