Pejović: Žena u policijskoj službi može odgovoriti svim zadacima

Koliko je teško biti žena u policijskoj službi, za Nadu Pejović ne razlikuje se mnogo od toga koliko je teško biti i muškarac na istim dužnostima. Kao prva žena koja je na rukovodećem položaju u oblasti privrednog kriminaliteta u Centra bezbjednosti Podgorica, Pejović preporučuje svim budućim generacijama ženskog pola da uvijek vjeruju u sebe i prate svoje želje, te da ne dozvole da profesija obilježi njih, već da one budu te koje će obilježiti profesiju kojom se bave, pišu Dnevne novine.

Rukovodilac Stanice kriminalističke policije za suzbijanje privrednog kriminaliteta Centra bezbjednosti Podgorica za Dnevne novine priča o položaju i izazovima žene u jednoj od najodgovornijih službi – Upravi policije.

“Profesiju koju odaberemo ne treba sagledavati kroz težine koje ona sa sobom nosi, već kroz prednosti i iskustvo koje nam donosi. Profesija policijskog službenika za oba pola zahtijeva mnoštvo zalaganja, truda i odricanja. Možda procenat zastupljenosti žena u policijskoj službi nije na zadovoljavajućem nivou, naročito na rukovodećim funkcijama, ali rad i doprinos koleginica koje su radno aktivne je svakako na jako zadovoljavajućem nivou. Žena u policijskoj službi, jednako kao i muškarac, može odgovoriti svim postavljenim zadacima. Međutim, ono što bi trebalo biti najvažnije jeste međusobna podrška i uvažavanje od svih kolega i koleginica”, kaže Pejović.

Prema njenim riječima, istorijski, polazeći od činjenice da je crnogorsko društvo muškocentrično, utemeljeno na viševjekovnom patrijarhalnom sistemu, u kojem imamo jasnu podjelu društvenih uloga i toga da je uloga žene bila svedena na privatnu sferu, determinisana njenim porodičnim obavezama, predrasude o jednakosti polova u svim poslovima, pa i u policijskom, u 21. vijeku nisu u potpunosti nestale.

“U društvu u kojem se vjekovima određivalo koji su ‘muški’ a koji ‘ženski’ poslovi, teško je bilo zamislivo da ćemo, kroz proces demokratizacije, doći do onog stepena da se poslovi ne dijele prema polu, već prema sposobnostima i profesionalizmu osobe koja isti obavlja”, kaže Pejović, koju upravo zbog toga uvijek obraduje saznanje da Uprava policije aktivno radi na podizanju nivoa svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti.

“Na taj način Uprava policije ohrabruje pripadnice ženskog pola da upravo kao životni poziv odaberu da budu policajke ili inspektorke. Predrasude se prevazilaze onog momenta kada se dostigne jednakost na svim nivoima” ističe Pejović, koja navodi da je od porodice i kolega uvijek imala maksimalnu podršku.

“Niko me nikada nije posmatrao na način da li mogu ili ne mogu nešto obaviti samo zbog toga što sam žena”, ponosno ističe Pejović.

Na izbor profesije je, kako kaže, najveći uticaj imala upravo njena porodica.

“Vjerovatno da njih nijesam poslušala moj životni put bi bio drugačiji. Međutim, nakon što sam pristupila policijskoj službi iz dana u dan sam sve više bila privrženija poslu. Dinamika, okruženje, postavljeni zadaci su mi donosili iskustvo i oblikovali me na taj način da više sebe nijesam mogla zamisliti na nekom drugom radnom mjestu”, prisjeća se Pejović, koja kaže da se uz dobru organizaciju sve može postići, i obaveze oko porodice i posla, ali i svi izazovi koje ovaj posao donosi.

“Uz dobru organizaciju čovjek zaista sve može. Zaista je tačno da kada čovjek ima više obaveza onda se i bolje organizuje. Posmatrajući sve protekle godine iz sadašnje perspektive, u kojima sam istovremeno bila i majka i žena i inspektorka, ponekad se zapitam odakle sam crpila svu tu snagu da sve postižem bez problema, da ne trpi niti porodica niti posao. Treba uzeti u obzir da i posao oko porodice i posao u policijskoj službi zahtijevaju 24-časovnu pažnju i rad”, skromno kaže Pejović.

Obzirom da je na poziciji rukovodioca Stanice kriminalističke policije za suzbijanje privrednog kriminaliteta Centra bezbjednosti Podgorica, njen radni dan je dinamičan i zahtjevan.

“Oblast privrednog kriminaliteta je sama po sebi kompleksna, te zahtijeva poznavanje više oblasti i maksimalnu posvećenost svakog službenika. U teorijskom smislu može se pronaći da se radi o složenom kriminološkom i pravnom terminu koji je nastao u savremenom društvu – razvojem privrede i tržišta. Stoga, pronaći učinioca kivičnog djela iz oblasti privrednog kriminaliteta iziskuje vrijeme i praćenje pisanog traga u brojnoj dokumentaciji privrednih društava, gdje sve naizgled djeluje u redu. Međutim, iako su predmeti koje dužimo zahtjevni, ne mogu a da ne izrazim zadovoljstvo iskazanim rezultatima mojih službenika”, ističe Pejović.

U Stanici kojom rukovodi je, kako naglašava, trenutno spoj iskustva i mladosti.

“Moje rukovodstvo se bazira i na tome da pored iskusnijih kolega koji odgovaraju aktivnostima i izazovnim zadacima, stvorimo i novu grupu mladih budućih inspektora i inspektorki koji će doprinositi suzbijanju krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta”, pojašnjava Pejović.

Prema njenim riječima, ženski stil rada koji podrazumijeva prijateljski, osjećajni i saradnički stil, te saradnja koja podrazumijeva rješavanje sporova i drugih problema izglađivanjem odnosa kompromisom, samo može oplemeniti svaku instituciju.

“Baš zbog toga bih rado preporučila budućim generacijama ženskog pola da se okušaju u istim ili sličnim pozivima. Smatram da još od perioda adolescencije treba njegovati takvu društvenu atmosferu jednakosti i podrške ženskom polu, te da bez ustručavanja odaberu profesiju koju zaista vole kada za to dođe vrijeme”, zaključuje Pejović.

U CB NIKŠIĆ RADI SAMO JEDNA ŽENA

U Upravi policije trenutno rade 492 inspektora svih kategorija od kojih je, prema podacima iz Strategije reforme sistema upravljanja ljudskim resursima u Ministarstvu unutrašnjih poslova od 2019. do 2024. godine, samo 129 žena.

Kada je u pitanju Sektor opšte nadležnosti, jedino je u Odsjeku za sprovođenje postupaka prinudne naplate više od pola zaposlenih žena. Naime, od devet zaposlenih, čak pet je službenica.

Međutim, u Odsjeku za bezbjednosti drumskog saobraćaja od ukupno 28 službenika, samo je jedna žena. U dva odsjeka Uprave policije uopšte nema žena.

U Odsjeku za prevenciju i rad policije u zajednici zaposlena su dva službenika, dok je u Odsjeku za zaštitu lica, imovine i detektivsku djelatnost njih trojica. Kada je u pitanju Odsjek za javni red i mir, od 47 službenika, zaposleno je šest žena. Od 26 službenika Operativno komunikacionog centra, ukupno je šest žena.

Policajke su najbrojnije u Centru bezbjednosti Podgorica, gdje od 458 službenika radi njih 43, dok u CB Nikšić radi svega jedna žena, od ukupno 176 zaposlenih.

U primorskim gradovima najbrojnije službenice su u CB Bar, njih 14, od ukupno 129 zaposlenih.

U Herceg Novom je 13 žena, od 138 službenika CB, dok je u Budvi 74 službenika, od čega je osam službenica.

Na sjeveru Crne Gore je slična situacija, pa je u Centru bezbjednosti Bijelo Polje, od 142 službenika, 15 žena, u Centru bezbjednosti Pljevlja njih četiri, od 102 službenika, dok u Centru bežbjednosti Berane radi devet žena, od 181 službenika ukupno.

Ukupan broj zaposlenih u Sektoru granične policije je 1.282 službenika, od čega 86 službenica, dok je u Odsjeku za obezbjeđenje objekata i DKP-a zaposleno 36 žena, od ukupno 352 službenika.

Kada je u pitanju Sektor specijalne policije, službenica je deset, od 171 zaposleno.