Društvo

Policija podnijela 31 prijavu zbog povrede nacionalnih osjećanja

Ilustracija

Uprava policije lani je podnijela 31 prekršajnu prijavu protiv 34 osobe zbog vrijeđanje nacionalnih osjećanja, navedeno je u izvještaju Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

U dokumentu u kojem su predstavljene prošlogodišnje aktivnosti koje se tiču razvoja i zaštite prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, između ostalog, pojašnjeno je da je u ovim slučajevima povrede nacionalnih osjećanja bilo 32 oštećenih. Nije detaljno precizirano o kakvim je konkretno incidentima riječ.

Statistika pokazuje da je ovakvih prekršaja bilo nešto manje u 2017. godini, kada je registrovano 28 prekršaja, koji se odnose na vrijeđanje nacionalnih osjećanja.

“Prekršaje je počinilo 29 osoba, dok je njih 16 oštećeno”, navedeno je u dokumentu.

Podsjetili su da je Zakonom o javnom redu i miru u članu 19 propisano da će se za prekršaj ko na javnom mjestu govorom, natpisom, znakom ili na drugi način vrijeđa drugog po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etničkog porijekla ili drugog ličnog svojstva, kazniti novčanom kaznom od 250 do 1.500 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava saopštilo je i podatke za prošlu godinu na kojem su jeziku u lične karte crnogorski državljani unosili svoje podatke, od jezika koji su u službenoj upotrebi crnogorski, srpski, bosanski, albanski ili hrvatski jezik. Kako navode, ime i prezime unešeno je ,,samo na jeziku podnosioca zahtjeva”, pa je na crnogorskom latinici bilo 80.339 ovih ličnih dokumenata, a na crnogorskom ćirilici 953, dok je na srpskom jeziku bilo njih 3.131, na bosanskom 386, albanskom 1.173 i na hrvatskom 127.

Pojasnili su i na koji način su građani unosili podatke o imenu i prezimenu u pasošima.

“Podaci o imenu i prezimenu unijeti su u pasoš na zahtjev podnosioca zahtjeva na jezicima u službenoj upotrebi, i to: crnogorski latinica 72.284; crnogorski ćirilica 526; srpski jezik 1.784; bosanski 424; albanski 1.481 i hrvatski 117”, istaknuto je u ovom izvještaju.

Kada je riječ o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, navedeno je da su lani raspodijeljena sredstva za određene projekte, u ukupnom iznosu od 755.293 eura. Kako je pojašnjeno, razlika od 228.454,43 eura vraćena je u budžet Crne Gore, jer je Komisija za vrednovanje procijenila da je nedovoljan broj projekata (od onih koji su zadovoljili formalnopravne uslove) zaslužio kvalitetom da bude finansijski podržan, te su odbijeni uz obrazloženje da nemaju dovoljan broj bodova.

“Finansijskom podrškom obuhvaćeno je 97 projekata sa ukupnim iznosom od 755.293 eura. Prosječan iznos finansijske podrške Fonda projektima u 2018. godini iznosi 7.786,52 eura”, istaknuto je u ovom dokumentu.

Pojašnjeno je da je na javni konkurs za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima, u skladu sa Zakonom o manjinskim pravima i slobodama, za 2018. godinu stiglo ukupno 235 blagovremenih projektnih prijava, od kojih je 143 ispunjavalo uslove, a 92 ne.

“Neblagovremeno su pristigle četiri projektne prijave koje nijesu razmatrane”, zaključeno je u dokumentu.

Send this to a friend