Priručnik “Pomoć pticama štapom i kanapom” autorke Bjanke Prakljačić, prvi takve vrste u regionu, predstavljen je na interaktivnom predavanju za studente i srednjoškolce “Ptica na mom dlanu” u EU info centru.
Iz EU info centra saopštili su da Crna Gora nema zvanično prihvatilište za divlje životinje i da zato one kojima je pomoć potrebna najčešće ne dobijaju njegu do potpunog oporavka i ponovnog povratka prirodi.
“Ako povrijeđena životinja i dospije kod ljudi, njegom se obično bave nestručni pojedinci, nesvjesni opasnosti kojoj izlažu sebe, okolinu i samu divlju životinju. Kao rezultat nestručne njege, imamo divlje životinje naviknute na ljude, zarobljene u kavezima i osuđene na doživotno zatočeništvo”, navode u EU info centru.
U svjetskim rehabilitacionim centrima za divlje životinje najčešće su smještene ptice – one čine od 70 do 90 odsto “pacijenata” u tim ustanovama.
“U cilju djelimičnog popunjavanja dugogodišnjeg vakuuma nastalog u iščekivanju osnivanja prihvatilišta za divlje životinje u Crnoj Gori, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i EU info centar finansijski su podržali izradu i štampanje priručnika “Pomoć pticama štapom i kanapom”. Ovaj priručnik je nastao na osnovu bilješki i crteža Bjanke Prakljačić, biologa i dokazanog poznavaoca svijeta ptica”, dodaju.
“Prije deset godina, bila sam na vašem mjestu. Prisustvovala sam jednom predavanju o pticama i shvatila da u našoj državi nema organizovane pomoći za ptice. Odlučila sam da to promijenim, iako u tom trenutku nisam imala dovoljno znanja. Bukvalno sam krenula da im pomažem štapom i kanapom”, rekla je Bjanka na početku predavanja.
U priručniku je detaljno opisano šta da radite kada nađete povrijeđenu pticu, koji su prvi koraci, kako je zbrinuti, nahraniti, ugrijati, kada je potrebno pozvati stručnu pomoć, a kada situaciju treba prepustiti prirodi, jer nekada ljudska intervencija napravi veću štetu.
“Tokom deset godina kroz moje ruke je prošlo oko 1.500 ptica, od onih minijaturnih do ptica kojima je raspon krila bio tri metra. Veterinar kod kojeg sam ih vodila sada može od toga da kupi jedan mali stan, sigurna sam, jer je briga o pticama jako skupa”, uz osmijeh govori Bjanka, koja je istinski zaljubljenik u ptice.
Kako ističe, kada uzmete pticu i donesete je u svoj dom – vi postajete njen roditelj.
“Ona u potpunosti zavisi od vas. U jednom momentu, na mom balkonu je bilo smješteno 14 ptica. Među njima su neke bile grabljivice, pa je izazov bio kako sačuvati druge ptice od njih. Jednu od tih ptica morala sam da hranim na svakih 20 minuta danju, noću”, priča Bjanka.
Nakon deset godina bogatog iskustva, odlučila je da svoje bilješke pretoči u priručnik, kako bi pomogla u smanjenju broja nevještih pokušaja oporavka divljih ptica i broja ptica koje će nakon “oporavka” ostatak života provesti u kavezu. Priručnik je takođe tu da entuzijaste upozori na opasnosti kojima izlažu sebe i ptice kojima pomažu, na odgovornost koju imaju, kao i na težinu posla koji ih očekuje.
“Mene zovu ljudi iz cijele Crne Gore, u pola dana, u pola noći. Šalju mi ptice u kutijama, kavezima, dovoze ih, kako bih im pomogla. Pojedinci se tokom života susretnu možda sa tri-četiri povrijeđene ptice, ali kada bi svako od nas, zahvaljujući ovom priručniku, mogao da im pomogne, to bi bila velika podrška”, poručuje Bjanka.
Ptice najčešće stradaju zbog uništavanja njihovih staništa, ljudskog uticaja i pritisaka u koje spadaju trovanje, ranjavanje, povređivanje na saobraćajnicama i ogradama, u sudarima sa električnim stubovima, žicama i staklom na zgradama, i u mnogim drugim situacijama izazvanim ljudskim faktorom.
U NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP bore se protiv krivolova i lovokrađe. Kažu da je najveći problem kada registrovani lovci love van lovne sezone i preko dozvoljenog broja, a nerijetko ubijaju i zakonom zaštićene vrste.
“U svojoj bazi imamo dugačku listu zaštićenih vrsta koje su ubijene. U Crnoj Gori se ubijaju pelikani ili suri orao, kojih je u Crnoj Gori ostalo svega oko 50 parova. Takođe, imamo problem i sa nezakonitim hvatanjem ptica pjevačica jer su lijepe i lijepo pjevaju. Ljudi ih hvataju i poslije preprodaju”, objašnjava Marija Šoškić iz CZIP.
Dodaje da se ljudi usuđuju da hvataju i grabljivice.
“Nedavno smo imali slučaj prodaje sove preko Fejsbuka. Prijavili smo to i podnijeli krivičnu prijavu. Sve se dobro završilo, ptica je puštena na slobodu”, kaže Marija.
Predavanje “Ptica na mom dlanu” je održano u ambijentu izložbe fotografija biljnih i životinjskih vrsta “Edukativna stanica Mareza” koju je pripremio CZIP u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu ReLOaD, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP.
