Pred Crnom Gorom izazovan period uspostavljanja evropskih i ekoloških standarda

Crna Gora da bi postala ekološka država u pravom smislu te riječi, ima još mnogo izazova na tom putu, zaključci su danas održanog okruglog stola povodom tridesete godišnjice od proglašenja Crne Gore ekološkom državom.

Povodom proglašenja Crne Gore ekološkom državom, Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje održao je danas okrugli sto na temu: „Ekološka država – 30 godina kasnije“

“Okrugli sto je organizovan u cilju što boljeg i potpunijeg razumijevanja problema Crne Gore u vezi sa važnom temom kakva je ekologija – gdje smo 30 godina kasnije, kakvo je realno stanje, da li možemo i da li želimo da se sa ključnim ekološkim izazovima uhvatimo u koštac? Na kojem smo nivou transpozicije i implementacije EU zakonodavstva, kakva je koordinacija na svim nivoima kada se radi o rješavanju problema, koliko su opravdana upozorenja nevladinog sektora, da li su građani svjesni prava i obaveza kada je ekologija u pitanju i kako sve ovo utiče na naše pregovore sa EU u ovoj oblasti?”, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.

Predsjednik Odbora Dragan Krapović otvarajući okrugli sto podsjetio je da je događaj organizovan kako bi pojedinci i institucije, koje se direktno bave ekologijom i temama na koje se pregovaračko poglavlje iz oblasti životne sredine odnosi, dali osvrt i iznijeli zapažanja na stanje u ovoj oblasti 30 godina nakon proglašenja Crne Gore ekološkom državom.

U uvodnom obraćanju Krapović je istakao da Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kao dio zakonodavne vlasti Crne Gore, ima posebnu institucionalnu odgovornost i obavezu da pokrene značajne teme ekološkog razvoja Crne Gore, imajući u vidu da Odbor u svojoj nadležnosti, između ostalog, ima zaštitu i unapređivanje životne sredine, prirode i prirodnih dobara, nacionalne parkove, zaštitu od opasnih i štetnih materija, zaštitu od drugih izvora ugrožavanja životne sredine.

“Bez obzira na konstantan napredak saznanja o oblasti ekologije, čini da ponekad izgubimo iz vida njenu izuzetnu ali sasvim jednostavnu suštinu da je ekologija ključ opstanka svih vrsta, uključujući i našu sopstvenu, kao i da nam ekologija daje znanja o međuzavisnosti ljudi i prirode i informacije na osnovu kojih razumijemo kako treba odgovoriti na zagađenje i predvidjeti buduće klimatske promjene”, podsjetio je Krapović.

S tim u vezi, ukazao je kako Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori, duboko prepoznajući samu suštinu ekologije, kaže na kraju i obavezuje da: „Donošenjem ove Deklaracije Crna Gora prema prirodi uspostavlja državni odnos i poziva na mudrost ljude da spriječe ekološku katastrofu koja nam prijeti.“

Naglasio je da je osnovni cilj današnjeg okruglog stola upravo otvaranje iskrenog dijaloga, da kao društvo ponovo i pažljivo sagledamo poruke Deklaracije i da sa tridesetogodišnje, istorijske distance, odgovorimo u kojoj smo mjeri na dobrom ili na pogrešnom putu u kontekstu očuvanja i razumijevanja same suštine ekologije.

“Zaključujući uvodno izlaganje i podsjećajući da postoje dvije vrste odgovornosti – odgovornost institucija sistema i kroz odgovornost nas samih, građana Crne Gore, saopštio je da je jedini put ka poboljšanju i u okviru institucija sistema i u kontekstu svijesti građana o važnosti ekologije, iskreno sagledavanje stanja i otvoreno prihvatanje ideja koje ka tome vode. Naglasio je važnost podizanja nivoa ekološke svijesti kod građana i isticanja njihove uloge i doprinosa koji mogu dati ka očuvanju životne sredine”, dodaje se u saopštenju.

Kako su istakli, u uvodnom dijelu okruglog stola, govorili su:  stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gasparikova, državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak, direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gori Jelena Kljajević,  direktor Eko fonda (Fond za zaštitu životne sredine) Draško Boljević i savjetnik u Agenciji za zaštitu životne sredine Nikola Raičević.

Pozvani gosti su ukazali na važnost vođenja diskusije o izazovima i potencijalima u oblasti zaštite životne sredine, potrebi preduzimanja konkretnih koraka u cilju unapređenja stanja u ovoj oblasti, kao i u oblasti borbe sa posljedicama klimatskih promjena, gdje je saradnja javnog i privatnog sektora neophodan preduslov kako bi se međunarodni standardi u ovoj oblasti prihvatili i primijenili.

“Istaknuta je važnost zaštite biodiverziteta i primjene Konvencije o biodiverzitetu; važnost ostvarivanja principa transparentnosti i učestvovanja svih relevantnih aktera pri donošenju odluka iz oblasti zaštite životne sredine, pri čemu su kao tri ključna sastojka postizanja uspjeha u ovoj oblasti navedeni sljedeći: konzistentnost donosioca odluka, kako bi ciljevi Pariskog sporazuma i EU direktiva iz ove oblasti bili dosegnuti; primjena regulative iz oblasti životne sredine i primjena standarda iz oblasti životne sredine prilikom kreiranja novih radnih mjesta”, naglašava se u saopštenju.

Istaknuto je da je zaštita životne sredine pitanje koje prevazilazi državne granice, da je pravo na zdravu životnu sredinu esencijalno pravo iz kojeg proističu sva ostala prava, da je potrebno zajednički raditi na jačanju svijesti o važnosti i potrebi očuvanja životne sredine i da je pred Crnom Gorom izazovan period uspostavljanja evropskih i ekoloških standarda iz ove oblasti.

U uvodnom dijelu su prezentovane i aktivnosti Fonda za životnu sredinu (Eko Fond) kao najmlađe ekološke institucije u Crnoj Gori.

“Inicijativa za osnivanje ove institucije je proistekla iz potrebe zatvaranja završnih mjerila za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene. Ukazano je na važnost planiranih projekata i subvencija u ovoj oblasti”, dodaje se u saopštenju.

Na kraju uvodnih izlaganja prisutni su se upoznali sa trenutnom kampanje ,,Za ljepšu i zdraviju Crnu Goru”, koja se organizuje povodom obilježavanja 30 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi, a sprovodi je Agencija za zaštitu životne sredine.

“U okviru kampanje bolnicama se doniraju fotografije prirodnih ljepota Crne Gore. Akcija ima za cilj uređenje bolničkog enterijera, fotografijama prirode, biljnog i životinjskog svijeta Crne Gore u kojem boravi kako medicinsko osoblje tako i njihovi pacijenti. Ukazano je da je Agencija na taj način željela da se zahvali medicinskim radnicima za sve ono kroz šta su prošli i kroz šta još uvijek prolaze u borbi protiv aktuelne pandemije”, istaknuto je u saopštenju.

Pored gostiju koji su se obratili u uvodnom dijelu, okruglom stolu su prisustvovali i članice i članovi Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore, kao i predstavnici: Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Hidrometeorološkog i seizmološkog zavoda, Morskog dobra i nevladinog sektora (NVO Green Home, Centar za zaštitui proučavanje ptica, NVO Naša akcija, Zero Waste Montenegro i Dr Martin Schneider – Jacoby Association).

U dijelu diskusije, od strane nevladinog sektora ocijenjeno je da je potrebno uložiti dodatni napor da bi se postigla usklađenost sa EU standardima u ovoj oblasti, da nedostaju prostorno-planska dokumenta na svim nivoima i planovi upravljanja zaštićenim područjima.

“Ukazano je na potrebu održivog korišćenja prirodnih resursa imajući u vidu njihovu prekomjernu eksploataciju. Kada je u pitanju zakonska regulativa rečeno je da je ona u većoj mjeri usklađena sa EU zakonodavstvom ali da uglavnom izostaje implementacija. Navedeni su i primjeri nemoguće primjene određenih zakonskih rješenja u praksi. Kada su u pitanju administrativne procedure iste su ocijenjene kao nedovoljno efikasne”, navodi se u saopštenju.

Navedeno je da je potrebno odrediti upravljače za sva zaštićena područja, precizno odrediti granice zaštićenih područja, prije svega nacionalnih parkova, sprovoditi mjere zaštite prirode i prostora i ukazano na značaj podrške međunarodne zajednice.

“Kao značajno pitanje istaknuta je potreba iskorištavanja otpada kao resursa, čime se smanjuje broj deponija a samim tim i čuva zdravlje stanovništva imajući u vidu uticaj koji deponije imaju na kvalitet zemljišta, vazduha i podzemnih voda. Poručeno je da se ekonomija ne može razvijati na štetu ekologije, da naftne bušotine, nelegalna gradnja i zaštite prirode nijesu kompatibilne aktivnosti i da priroda nema više vremena jer ne poznaje granice i treba što hitnije raditi na njenom očuvanju i unapređenje”, pojašnjava se u saopštenju.

Članovi Odbora su ukazali na potrebu donošenja Prostornog plana Crne Gore koji treba da u najznačajnijoj mjeri uključi ekološku dimenziju.

“Postavljena su pitanja koja se odnose na kontaminaciju tla osiromašenim uranijumom, troškove pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, uticaj klimatskih promjena, pitanja požara, sanitarnih deponija i upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu. Ukazano je na potrebu formiranja posebnog ministarstva koje u svojim nadležnostima ima ekologiju i životnu sredinu. Istaknuta je potreba za boljom koordinacijom, naročito između lokalnih i centralnih vlasti”, dodaje se u saopštenju.

Na kraju događaja je ocijenjeno da Crna Gora, da bi postala ekološka država u pravom smislu te riječi, ima još mnogo izazova na tom putu.