U Beogradu je sinoć u 69. godini umro Boro Krivokapić, novinar i publicista, jedno od najvećih imenajugoslovenskog novinarstva.
Novinarsku karijeru počeo je još kao student Pravnog fakulteta, u turbulentnim vremenima postao je komentator i urednik čuvenog šezdesetosmaškog Studenta.
Pažnju šire jugoslovenske javnosti Krivokapić je privukao kada je objavio 1982. godine razgovore sa legendarnim Miroslavom Krležom (Pitao sam Krležu), svojevsrno svjedočenje Krleže tokom viđanja sa Krivokapićem i razgovora vođenih u više navrata između 1973. i 1981. godine.
Krivokapić je na osnovu teksta “Pitao sam Krležu”, uradio i dramsku adaptaciju koja je izvedena u Crnogorskom narodnom pozorištu, u tadašnjem Titogradu.
Godine 1982. Boro Krivokapić je proglašen novinarom godine u SFR Jugoslaviji u izboru poznatog magazina Start.
Bio je kolumnista Pobjede 1971/72. godine. Ugovorni, pa onda stalni pisac beogradskog NIN-a skoro petnaest godina.
Autor je poznatog jugoslovenskog TV ciklusa Teleskopija na Televiziji Beograd. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina u Beogradu je bio aktivni učesnik građanskih dešavanja, uporno se boreći protiv dogmatizma i patije i stereotipa sredine, beogradske ali i jugoslovenske.
Sredinom 1988. godine, kada je nastajala velika jugoslovenska kriza dolaskom na vlast nove političke elite u Srbiji predvođene Slobodanom Miloševićem, Boro Krivokapić je napustio NIN i, kako je govorio, “napustio neposredno novinarstvo”.
Autor je više knjiga koje su izazvale izuzetnu pozornost: Treba li spaliti Kiša (Globus, Zagreb, 1980); Pitao sam Krležu (Jež, Beograd, 1982); Umorna levica (Partizanska knjiga, Beograd, 1985); Dahauski procesi (Prosveta, Beograd, 1986); Lirska zver ili Bulatović (Politika, Beograd, 1994-1996); Bes/konačni Tito (i Krležine masne laži) (Kompanija Novosti AD, Beograd, 2006). Tokom referendumske kampanje, Boro Krivokapić, porijeklom iz Cuca (Trešnjevo) u Katunskoj nahiji, bio je šef medijskog pula Bloka za nezavisnu Crnu Goru.
U godinama nakon obnavljanja nezavisnosti povremeno je u Pobjedi objavljivao serijale polemičkih eseja. Zajedno sa istoričarem Milivojem Bešlinom, Boro Krivokapić je uradio serijal razgovora “Četvrtkom u 22” za Prvu TV, analizirajući aktuelne političke trendove u regionu, povezujući ih sa događajima i dešavanjima iz crnogorske istorije.
Kako su se botovi pokupili da stavljaju komentare. A sve komentare drugacije ne objavljuju.
Haha,nema Tamare Nikčević,da se oglasi…
Risan kako nije sramota,Dobrota ti je blizu otidi da se liječiš iakoza take nema lijeka.
Nije umro, Boro Krivokapić, niti će dok je Crne Gore i Crnogoraca, samo neće biti fizički sa nama, a to je veliki i nenadnoknadivi gubitak.Počivaj u miru, ljudino, takvoga te je samo mogla iznjedriti Crna Gora i ljuti cucki krš.
Jedan od najboljih jugoslovenskih novinara.
Vječna ti slava i neka ti je laka crna zemlja Crnogorska legendo.
Vjecna ti hvala i slava Boro. Bio i ostao ponositi Crnogorac.
Isti ste katakter!
Pocivaj u miru dobri Boro
I ti sa njim,brzo,daće Bog
Povjest i Cetinje kao povjesni centar Crne Gore izbilo je velikog povjesničara Bora Krivokapića i to ne more prominit tvoj glupasti komentar.
Nek ti je vječna slava Crnogorče!
Laka ti crnogorska zemlja ponos Crne Gore
Nikad čuo ali mi je isto milo…
Ja mislim i tvojima kuci kad te ne gledaju!
Dobri Boro… žao mi je…
Laka ti zemlja, živjećeš vječno!
Covjek koji je obiljezio godine borbe nase Crne Gore sa velikosrpskim nacionalistima !!!! Pociva dobri nas Boro
A sve to iz beogradskog kruga dvojke,iz udobne srpske fotelje..
Sto pokazuje njegovu istrajnost,lako je u Crnoj Gori biti Crnogorac …
Veliki covjek i ponosni crnogorac!
Ostaće zapamćen u analima jedne službe!