Pribilović za CdM: Moramo biti efikasni, nema mjesta za neljubazne službenike

Javna uprava mora da bude efikasna, ne smijemo u 21. vijeku imati nezadovoljne građane, koji nailaze na neljubazne i neprofesionalne službenike. U tom smislu, u narednom periodu kroz jedinstvenu metodologiju ćemo pratiti i zadovoljstvo građana pruženim uslugama, kazala je u intervjuu CdM-u ministarka javne uprave Suzana Pribilović. Ona ističe da je, u skladu sa Strategijom reforme javne uprave do 2020. godine,  planirano smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi od pet odsto  na centralnom nivou i 10 odsto na lokalnom nivou do kraja 2020. godine. Poručuje da sa Ministarstvom ekonomije i IRF-om  rade na paketu mjera aktivnog zapošljavanja za jedan broj zaposlenih koji su zainteresovani za rad u privatnom sektoru. Kako je Pribilović navela, veoma im je važno da utvrde podsticajne mjere za sporazumni prestanak radnog odnosa koje mogu mogu ići u pravcu davanja otpremnina ili nekog paketa mjera u sklopu mjera aktivnog zapošljavanja i povoljnijih kredita. Ministarka odaje da su već otpočeli i pregovore sa Svjetskom bankom za obezbjeđjivanje kreditne podrške za realizaciju mjera iz Plana optimizacije.

CdM: Jeste li zadovoljni kako je Ministarstvo javnr uprave radilo u protekle dvije godine? Šta je moglo i trebalo bolje?

Pribilović: Veoma sam zadovoljna i ponosna na svoj tim, što smo u protekle dvije godine kao novo ministarstvo uspjeli da se izborimo za mjesto u sistemu javne uprave, koje i treba da pripada jednom ovakvom resoru. Danas je Ministarstvo javne uprave, a kao što je navela i Svjetska banka u funkcionalnoj analizi, jedan od ključnih resora. Resor koji je u prethodne dvije godine pokrenuo niz procesa, o kojima se danas na svim nivoima i u svim krugovima društva govori. Posebno smo ponosni što su naši rezultati prepoznat i od stran e naših partnera iz Evropske komisije. Podsjetiću da je za samo dvije godine na naš predlog doneseno devet zakonskih rješenja kojima smo na cjelovit i sistematičan način uredili normativni okvir za djelovanje svih segmenta državne i lokalne samouprave. Prije svega, donesena su dva sistemska zakona-Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi, za koje je Evropska komisija u više navrata rekla da su najnapredniji u regionu.

Zaokružili smo normativni okvir kada je u pitanju funkcionisanje Prijestonice, Glavnog grada, predložili po prvi put donošenje Zakona o predsjedniku. Stvorili uslove za nesmetani početak primjene novog Zakona o upravnom postupku, čija primjema je nekoliko puta odlagana. Ovim zakonom otklonili smo efekat ping-pong da se građani “šetaju” od institucije do institucije. Danas imamo i 564 elektronske usluge, u odnosu na 192 koliko ih je bilo prije dvije godine. U svim oblastima koje smo preuzeli, ostvarili smo određeni napredak, a po prvi put u izvještaju Evropske komisije, Crna Gora je u oblasti političkih kriterijuma, dobila ocjenu dobar napredak. Ovakve ocjene doprinijeli su da smo ispunili preduslove da od EK za podršku reforme javne uprave dobijemo 15 miliona eura. Međutim, i pored svih ovih dobrih rezultata, smatram da uvijek može više i bolje, iako sam istovremeno svjesna da smo realizovali i mnogo zahtjevniju agendu od one koju smo planirali. Zato sam posebno zahvalna mom timu koji je ispratio ovu dinamiku i koji jeneumorno radio posljednje dvije godine na sistemskoj reformi javne uprave.

Najviše prijaju pohvale građana

CdM: Prepoznati ste kao resor koji je uradio dosta, EK stalno upućuje pohvale na vaš račun. Na šta ste Vi najponosniji? Da li je bilo blokada ili opstrukcija sa bilo koje strane?

Pribilović: Pohvale prijaju, naročito kada one dolaze od evropskih partnera  i one nam daju zamajac da idemo dalje, ali iskreno najviše prijaju one koje dolaze od naših građana, jer smo tu, prije svega, zbog njih i da njima obezbijedimo bolji životni standard. Sa druge strane, ovi procesi ne bi mogli da se sprovode da nemamo veliku podršku, prije svega, predsjednika Vlade, ali i ukupne Vlade. Posebno sam zadovoljna kako su se jedinice lokalane samouprave odnijeleprema implementaciji Plana optimizacije.

Ovo nisu popularne mjere, ali ovo su mjere koje treba da približe našu upravu standardima EU. Svakako, uvijek kada nešto mijenjate, naći se neki skeptik ko će misliti da te promjene nisu dobre. Poprincipu onoga ko je za promjene svi dignu ruke, a na pitanje ko želi da se mijenja tada su spuštene ruke. Tu, prije svega, mislim na onaj inertniji dio administracije, koji mora u naredom periodu da prihvati novi način funkcionisanja i razmišljanja. Javna uprava mora da bude efikasna, ne smijemo u 21. vijekuimati nezadovoljne građane, koji nailaze na neljubazne i neprofesionalne službenike. U tom smislu, u narednom periodu kroz jedinstvenu metodologiju ćemo pratiti i zadovoljstvo građana pruženim uslugama.

CdM: Kako ste zadovoljni sprovođenjem reforme javne uprave u praksi? Možete li napraviti paralelu sa EU?

Pribilović: Reforma javne uprave je dugotrajan proces koji nije moguće za kratak vremenski period realizovati. To je proces u kojem su još uvijek mnoge države članice EU, ali, svakako, je proces kroz koji moramo proći, prije svega, zbog građana koji zaslužuju bolju javnu upravu. Što se tiče samog procesa u Crnoj Gori moram biti zadovoljna i kao građanka i kao ministarka javne uprave, jer ono što je najvažnije rezultati našeg rada su već vidljivi u praksi. Tako je reforma javne uprave danas postala tema o kojoj se priča i na nivou državnei lokalne samouprave, ali i u javnosti.

Reforma javne uprave je proces koji je nekad teško približiti građanima, jer predstavlja skup različtih aktivnosti. Sa druge strane podrazumijeva promjenu svijesti da mijenjamo stare navike, da djelujemo u skladu sa savremenim standardima, da bi građanima pružili najbolju uslugu. Čini mi se da van sistema mogu bolje da sagledaju naše učinke, nego mi koji smo svakodnevno u tome. Zato su nam važni i izvještaji relevantnih međunarodnih institucija, prije svega SIGMA-e, Webera, Mudisa, u kojima je konstatovan napredak u oblasti reforme javne uprave. Moram istaći da na svim regionalnim skupovima Crna Gora je prepoznata kao neko ko je ostvario izuzetan napredak u ovoj oblasti.

U prethodne dvije godine, od osnivanja Ministarstva, radili smo na kreiranju ambijenta koji treba da obezbijedi bolju javnu uprava. Ovo često grđanima zvuči kao floskula, ali vjerujem da smo inovativnim rješenjima stvorili uslove da javna uprava bude profesionalana i da fukcioniše po principu zasluga.

CdM: Koje novine donosi Zakon o državnoj upravi, odnosno, šta on zapravo znači za građane?

Pribilović: Donošenjem Zakona o državnoj upravi stvaramo uslove za reorganizaciju državne uprave. Predložena zakonska rješenja treba da doprinesu stvaranju moderne, racionalne i efikasne javne uprave. Ovo zakonsko rješenje  treba da doprinese, takođe, smanjenju troškova javne uprave. Po prvi put se uvode državne agencije i fondovi u sistem javne uprave, pa se na ovaj način organizaciona struktura usaglašava sa EU standardima. Na ovaj način uspostaviće se pravni okvir za jasnu organizaciju i tipologiju organa i doprinijeti koherentnosti sistema, što je jedan od strateških ciljeva reforme javne uprave utvrđen Strategijom reforme javne uprave. Izjednačava se položaj svih organa uprave u odnosu na resorna ministarstva i unapređuje komunikacija između organa uprave i ministarstava. Ovaj zakon prepoznaje sada samo ministarstva i samostane organe. Takođe, njime su utvrđene jasne linije odgovornosti na svim nivoima, kako bi se doprinijelo efikasnosti rada i  djelovanja državne administracije i obezbijedio visok nivo kvaliteta u pružanju usluga.

Iz javnog u privatni sektor

CdM: Možete li nam saopštiti precizne brojke i reći koliko će ljudi ostati bez posla ove, a koliko ukupno do 2020. godine na lokalnom i državnom nivou? Da li postoji neki plan zapošljavanja kadra koji ostane bez posla ili će završiti na evidenciji Zavoda za zapošljavanje?

Pribilović: U skladu sa Strategijom reforme javne uprave do 2020. godine, a na osnovu koje su i utvrđeni indikatori u Planuoptimizacije javne uprave planirano je smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi od pet odsto na centralnom nivou i 10 odsto na lokalnom nivou do kraja 2020. godine. Podsjetiću da je Vlada  nedavno usvojila Izvještaj o implementaciji Plana optimizacije za prva dva mjeseca implementacije jul-avgust. Imajući u vidu da se radi o kratkom roku implementacije, Izvještaj o realizaciji Plana ima za cilj da ukaže na trend kretanja za prvi dvomjesečni period.

Kvalitetno uspostavljena koordinacija procesa rezultirala je da već u prvom izvještajnom periodu imamo trend smanjenja broja zaposlenih, u ukupnom iznosu od 339 zaposlenih i to: 96 zaposlenih nacentralnom nivou i 243 zaposlenih na lokalnom nivou. Kako smo više puta saopštili, cilj ovih mjera, nije samo da smanjujemo ukupnu zaposlenost, već da izvršimo određena preusmjeravanja iz javnog u privatni sektor. Veliki prostor vidimo i u osnovanja novih preduzeća. Zato, sa Ministarstvom ekonomije i IRF radimo na paketu mjera aktivnog zapošljavanja za jedan broj zaposlenih koji su zainteresovani za rad u privatnom sektoru. Veoma nam je važno da utvrdimo podsticajne mjere za sporazumni prestanak radnog odnosa koje mogu mogu ići u pravcu davanja otpremnina ili nekog paketa mjera u sklopu mjera aktivnog zapošljavanja, povoljniji krediti i slično. Već smo otpočeli i pregovore sa Svjetskom bankom za obezbjeđjivanje kreditne podrške za realizaciju mjera iz Plana optimizacije. Kao što vidite, nije cilj da bilo ko ostane bez posla već da stvorimo efikasnu javnu upravu koja će za manje novca građanima pružiti bolju i kvalitetniju uslugu.

CdM: Koje novine će donijeti Uredba o reorganizaciji? Da li će i koji podresori biti ukinuti? Je li i ovo dio najavljene optimizacije?

Pribilović: Uredbom o organizaciji koju donosi Vlada urediće se nova organizacija državne uprave, nakon čega ćemo imati i precizniju sliku o smanjenju troškova. Naše očekivanje je da se smanji broj organa, što stvara jednu novu šemu organizacije za efikasniju upravu. Takođe, nije nam cilj da samo smanjimo broj organa već da nova organizacija bude bolji servis za građane. Ovo je sada ključna aktivnost na kojoj radimo nakon donošenja novog Zakona o državnoj upravi, a o konačnim rješenjima koja će se naći u Uredbi odlučiće Vlada. Ono što je važno, nova Uredba će pratiti i Zakon o budžetu za 2019. godinu, tako da će se stvoriti svi neophodni preduslovi za početak implemenatcije Zakona o državnoj upravi već od 2019. godine i funkcionisanje nove organizacije državne uprave.

Miraš Dušević