Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova tokom 2017. podnijeto je oko 2.000 predloga, što je za oko 78 odsto manje u odnosu na 2016. godinu. Individualni sporovi su se najčešće odnosili na neisplaćene naknade, prekovremeni rad, rad noću, rad u dane državnih i vjerskih praznika.
U periodu od 1. januara zaključno sa 14. decembrom 2017. godine, podnijeto je 2.008 predloga za mirno rješavanje individualnih i kolektivnih radnih sporova, saopštila je Dnevnim novinama direktorica Agencije za mirno rješavanje radnih sporova Zdenka Burzan.
To znači da je broj podnesenih predloga čak 78.11 odsto manji u odnosu na 2016. godinu kada ih je podnijeto ukupno 9.175, i za oko 45 procenata manji nego u 2015. godini, kada ih je bilo 3.679.
Najčešće žalbe radnika
Postupak mirnog rješavanja radnog spora pokreće se podnošenjem Predloga Agenciji, a strane u sporu predlog mogu podnijeti zajednički ili pojedinačno.
Tako se, prema podacima Agencije, kada su u pitanju individualni radni sporovi, predmet spora u 2017. godini najčešće odnosio na neisplaćene naknade za troškove prevoza na rad i sa rada, prekovremeni rad, rad noću, rad u dane državnih i vjerskih praznika.
Takođe, predmeti su se odnosili i na odvojeni život, naknade štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora. Bilo je i sporova koji su nastali zbog neisplaćenih ili manje isplaćenih zarada i neuplaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, kao i sporova povodom nezakonitog rasporeda na drugo radno mjesto.
“Kada su u pitanju kolektivni radni sporovi predmet spora odnosio se na nepoštovanje odredbi kolektivnog ugovora (neuplaćena naknada za rad, naknada za prevoz i druga finansijska davanja zaposlenih), kao i izmirivanj e potraživanja po osnovu manje isplaćenog toplog obroka i regresa po sporzumu zaključenom između Vlade Crne Gore i socijalnih partnera”, navela je Burzan u odgovorima dostavljenim DN.
Saglasnost strana u sporu
Na osnovu sporazuma Vlade i socijalnih partnera, potpisanog 2013. godine, a koji se odnosi na potraživanja po osnovu manje isplaćenog toplog obroka i regresa za 2010. godinu, u Agenciji napominju da su svi predlozi u postupku mirnog rješavanja radnih sporova, pred Agencijom, riješeni uz saglasnost strana u sporu.
“Na osnovu sporazuma Vlade i socijalnih partnera, potpisanog 2016. godine, a koji se odnosi na potraživanja po osnovu manje isplaćenog toplog obroka i regresa za 2008. godinu, podnijeto je i riješeno preko 6.000 predloga. Takođe, ukazujemo da je u 2017. godini, podnijeto više predmeta, koji se odnose na realizaciju predmetnog sporazuma”, ističe Burzan.
Kao strane u postupku mirnog rješavanja radnih sporova pred Agencijom, shodno odredbama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, su poslodavci i zaposleni, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Međutim, iz Agencije DN nijesu mogle da dobiju odgovor na pitanja koliko je predloga podneseno od zaposlenih u javnom, a koliko u privatnom sektoru, kao ni na pitanje protiv kojih državnih organa je pokrenut postupak za mirno rješavanje radnih sporova.
“U vezi sa Vašim pitanjem, ukazujemo da je postupak i način mirnog rješavanja radnih sporova, uređen Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova, koji se između ostalog, zasniva na načelu tajnosti i povjerljivosti podataka, te davanje odgovora na vaše pitanje bilo bi u suprotnosti sa čl. 8 i 23 navedenog zakona”, navela je u odgovoru Burzan.
Kada su u pitanju individualni radni sporovi, predmet spora u 2017. godini najčešće odnosio na neisplaćene naknade za troškove prevoza na rad i sa rada, prekovremeni rad, rad noću, rad u dane državnih i vjerskih praznika.
Takođe, predmeti su se odnosili i na odvojeni život, naknade štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora.
