Društvo

Radulović: Da možemo vratiti vrijeme bolje bi planirali i drugačije gradili

ministar Radulović

Da možemo vratiti vrijeme siguran sam da bi bolje planirali prostor i drugačije gradili, poručio je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović na stručnom skupu povodom godišnjice razornog zemljotresa u Crnoj Gori.

<<<Pogledajte fotografije koje svjedoče o razaranju, ali i solidarnosti u obnovi Crne Gore<<<

“Prošlo je 40 godina od kad je priroda potvrdila svoju nadmoć nad čovjekom i podsjetila nas da je nepredvidiva, da se lako može obračunati sa građevinama i da od mira tla zavisi i naš mir. Danas su ruševine ostale u arhivama Kinoteke i sjećanjima građana koji su preživjeli zeljotres, ali na tlu primorja i Podgorice nema više ni traga toj nesreći. Zato je priča o velikom zemljotresu svojevrsna oda novom početku, herojstvu i zajedništvu, solidarnosti i požrtvovanosti”, istakao je Radulović.

Ministar je naveo da današnje okupljanje nalaže da još jednom istakne koliko je važno poštovati propise struke, koliko je važno ograničiti sasvim ljudsku potrebu da za što kraće vrijeme stvori što više.

“Da možemo vratiti vrijeme siguran sam da bi bolje planirali prostor i drugačije gradili. Zato je na svima nama, a posebno na struci, da gradimo po propisima i da što više smanjimo seizmički rizik. Da poštujemo planove i procedure, da uvažimo prostor i prirodu oko nas”, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, borbom protiv bespravne gradnje čuvamo živote ljudi.

“Jer analize zemljotresnih katastrofa u novije vrijeme pokazuju da su tragični efekti najnaglašeniji u prostorima sa bespravnim objektima i onim kod kojih je izostalo poštovanje savremenih arhitektonsko-građevinskih standarda”, naveo je Radulović.

Zato Ministarstvo poslednje dvije godine intenzivno radi na sprovođenju Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

“Zakon kojim se mijenjaju standardi, uvode potrebne reference za određene poslove i precizira odgovornost”, poručio je ministar.

Generalna direktorica Direktorata za građevinarstvo Tatjana Vujošević kazala je da izgradnjom podstičemo razvoj ekonomije i razvoja u društva cjelini.

„Zato kuće u kojima živimo, objekti u kojima radimo, aerodromi, putevi i željeznice kojima se krećemo, objekti telekomunikacionih i energetskih sistema, samo su dio liste različitih građevinskih objekata koje moramo, u slučaju zemljotresa, učiniti sigurnim i bezbjednim“, rekla je Vujošević.

Dobra građevinska praksa i sprovođenje propisa su, naglašava, osnov otpornosti na zemljotres, te je neophodno da, nakon usvajanja novih građevinskih propisa, svi uložimo znatne napore kako bi se oni u cjelosti primjenjivali.

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić naveo je da je resor kojim rukovodi preduzeo niz preventivnih mjera.

“Vlada je u decembru 2017. godine donijela strategiju o smanjenju rizika katastrofa, a u decembru 2018. usvojila Nacionalni plan o zaštiti i spasavanju od zemljotresa“, kazao je Nuhodžić.

Istakao je da na nivou države postoji oko 150 spasilaca za spasavanje iz ruševina.

“Najvažnije je da postoje jasno i precizno definisane procedure kako i ko reaguje u slučaju zemljotresa većih razmjera“, kazao je Nuhodžić, dodavši da je Crna Gora izgradila sistem spasavanja i na lokalnom i na državnom nivou.

Zaključci skupa

Na skupu “Četrdeset godina od katastrofalnog zemljotresa u Crnoj Gori” istaknuto je da se nikada ne smije izgubiti iz vida da je Crna Gora dio mediteranske zone visokog seizmičkog hazarda, da je njena teritorija seizmički aktivna, da na njenim seizmički najviše ugroženim prostorima živi ogromna većina njenog stanovništva, da su na njima skoncentrisana najvažnija materijalna i kulturna dobra, te da su u ljetnjoj sezoni na njima, posebno primorju, prisutne desetine, pa i stotine hiljada turista.

Imajući to u vidu, doneseni se sljedeći zaključci:

  1. U skladu sa dokumentom Ujedinjenih Nacija koji se odnosi na elementarne nepogode i smanjenje rizika od katastrofa – “Sendai okvir za smanjenje katastrofa 2015-2030”, potrebno je prilikom izrade i sprovođenja planskih dokumenata posebnu pažnju posvetiti prepoznavanju i otklanjanje „pokretača rizika“ od katastrofa, uključujući efekte razornih zemljotresa kao i procjenu rizika od takvih katastrofa.
  2. Imajući u vidu da je u međuvremenu baza kvalitetnih seizmoloških podataka enormno uvećana, kao i da je metodologija tretmana seizmičnosti i seizmičkog hazarda značajno unaprijeđena, neophodno je da se prilikom izrade planskih dokumenata, kao i proračuna građevinskih konstrukcija, koriste karte seizmičkog hazarda ZHMS-a, publikovane u okviru Nacionalnog aneksa za Eurokod 8 dio 1, od strane Instituta za standardizaciju Crne Gore.
  3. Intenzivirati aktivnosti na uvođenju eurokodova – standarda za proračun građevinskih konstrukcija u crnogorsku građevinsku praksu.
  4. Neophodno je stalno unapređenja znanja u oblasti smanjenja rizika. Potencirati značaj sinergijskog djelovanja na nacionalnom nivou i to kroz aktivnu razmjenu znanja, informacija i iskustava: između resora, institucija, akademije i dr., kao i između državnog i lokalnog nivoa vlasti. Raditi na širenju znanja kroz međunarodnu saradnju i naučno-istraživački rad u svim aspektima proučavanja: seizmičkog i geoloških hazarda, vulnerabiliteta izgrađene sredine, trenda savremenih i inovativnih principa projektovanja seizmički otpornih konstrukcija, zaštite i ojačanja kulturno-istorijskih objekata i dr., analize i ocjene rizika od zemljotresa, kao i jačanja pripremljnosti i odgovora u slučaju zemljotresa.
  5. U cilju smanjenja rizika od zemljotresa, nastaviti sa: Jačanjem seizmičkog monitoringa i nacionalne seizmološke službe, jačanjem kapaciteta za reagovanje u slučaju zemljotresa; jačanjem opšte pripremljenosti društvene zajednice i svijesti građana o značaju i potrebi organizovanog i efikasnog društvenog djelovanja na prevenciji i saniranju štetnih efekata i vanrednih situacija, uz aktivno i organizovano učešće samih građana u tim procesima, na regionalnom i lokalnom nivou.
  6. Pokrenuti kampanju ”Jačanje otpornosti gradova” kako bi se podigla svijest i opredjeljenje za održive prakse razvoja koja će smanjiti rizik od zemljotresa i povećati dobrobit i sigurnost građana – ulagati danas za bolje sjutra.

Podsjećamo, u zemljotresu koji je prije 40 godina pogodio Crnu Goru poginula je 101 osoba, a 80.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom. Razorni zemljotres imao je jačinu od sedam stepeni Rihterove skale, odnosno devet stepeni Merkalijeve. Potres tla trajao je deset sekundi i uglavnom se osjetio duž crnogorske i albanske obale, teško oštetivši stare gradove Kotor, Budvu, Herceg Novi, Bar i Ulcinj.

S.Đ.

29 Komentara na "Radulović: Da možemo vratiti vrijeme bolje bi planirali i drugačije gradili"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI
Do NOT follow this link or you will be banned from the site!

Send this to a friend