Društvo IZVRŠNI DIREKTOR ISOP-A MITAR RADONJIĆ

Sklonište za žrtve trafikinga počelo da radi, primljeni prvi korisnici

Institut za socijalnu i obrazovnu politiku ISOP jedina je organizacija u Crnoj Gori koja je nedavno dobila licencu Ministarstva rada i socijalnog staranja za osnivanje skloništa za žrtve trgovine ljudima. Sklonište je počelo da radi u decembru 2019. godine, a prvi korisnici su primljeni već 10. januara ove godine. U razgovoru za Vikend novine, izvršni direktor ISOP-a Mitar Radonjić navodi da ova ustanova posjeduje najmoderniji sistem 24-časovne audio, vizuelno i tehničke zaštite kao i smještajne kapacitete u dvije odvojene stambene jedinice koje su namještene po najvišem standardu.

Koliko dugo radite na projektu o osnivanju prihvatilišta za žrtve trafikinga?

Radonjić: Institut za socijalnu i obrazovnu politiku Odsjek Sklonište za žrtve trgovine ljudima je licencirano u decembru prošle godine a bilo je potrebno nešto manje od mjesec kako bismo ispunili sve potrebne uslove za dobijanje licence.

Koliko Vas je i u kojoj mjeri podržalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja u samoj realizaciji projekta prihvatilišta?

Radonjić: Ministarstvo rada i socijalnog staranja koje je postupajući po našem zahtjevu, kako to Zakon o dječjoj i socijalnoj zaštiti nalaže i Pravilnik o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluga smještaja u prihvatilištu-skloništu, formiralo Komisiju koja je izašla na teren i provjerila uslove i ostale aspekte u cilju ispunjenja prethodno navedenih uslova. Licencu smo dobili na maksimalni period važenja od šest godina i time postali prva i trenutno jedina organizacija u Crnoj Gori koja posjeduje ovu licencu i ima specijalizovano sklonište za žrtve trgovine ljudima.

Kakva je Vaša zamisao prilikom sprovođenja u djelo tog projekta?

Radonjić: Institut kao thinktank organizacija je prepoznala potrebu za ovakvim servisom i cilj nam je da u skladu sa EU standardima pružimo servis podrške žrtvama trgovine ljudima kojima ćemo pružiti sve potrebne uslove i usluge u cilju uspješne reintegracije.

Kada bi prihvatilište počelo da radi, koji su kapaciteti ustanove?

Radonjić: Sklonište je počelo da radi odmah po dobijanju licence, dakle u decembru prošle godine dok smo prve korisnike primili 10.01. tekuće godine. Sklonište se sastoji od tri cjeline: Operativno-logističkog centra, Reintegracionog centra i Smještajnog centra. Tim koji vodi ISOP sklonište za žrtve trgovine ljudima sačinjen je od licenciranih stručnih radnika i saradnika koji u skladu sa predviđenim planom rada i procedurama vrše prijem i sprovode sve potrebne psiho-socijalno-zdravstvene aktivnosti u svrhu zbrinjavanja žrtava trgovine ljudima, a kasnije i psiho-socijalnog osnaživanja žrtava u cilju uspješne reintegracije žrtava.

ISOP sklonište za žrtve trgovine ljudima se nalazi u centralnoj regiji Crne Gore i posjeduje najmoderniji sistem 24-časovne audio,vizuelno i tehničke zaštite kao i smještajne kapacitete u dvije odvojene stambene jedinice koje su namještene po najvišem standardu u svrhu ispunjavanja uslova propisanih Zakonom o dječjoj i socijalnoj zaštiti i Pravilnikom o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluga smještaja u prihvatilištu-skloništu.

Koliko zaposlenih će biti, da li planirate rad stručnog osoblja i kakve uslove će imati žrtve?

Radonjić: Institut ima 12 zaposlenih od čega 7 u Skloništu, a što je u skladu sa Zakonom o dječjoj i socijalnoj zaštiti i Pravilnikom o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluga smještaja u prihvatilištu-skloništu.

Šta mislite, ko su žrtve i koliko je kod nas zastupljena trgovina ljudima?

Radonjić: Žrtva trgovine ljudima može postati svako, nevezano za pol, dob ili socijalni status. Crna Gora je tranzitna zemlja kada je riječ o trgovini ljudima, ali posljednji slučaj kada je prekinut lanac trgovine ljudima i tom prilikom uhapšeno osam osoba, a identifikovano oko 90 žrtava trgovine ljudima pokazuje da i Crna Gora postaje zemlja odredišta i indikuje da su kapaciteti organa državne uprave Crne Gore kada je ova oblast u pitanju vrlo veliki.

Da li smatrate da je to jedan od krucijalnih problema naše zemlje, i mislite li da će Vaš projekat pomoći pri zaustavljanju organizatora trafikinga?

Radonjić: Ne bih to nazvao jednim od krucijalnih problema jer Crna Gora ima kapacitete za istragu, pravnu zaštitu i procesuiranje, a nakon otvaranja ISOP Skloništa imamo i specijalizovanu organizaciju koja će se baviti žrtvama trgovine ljudima. Što se tiče zaustavljanja organizatora trafikinga, samo Sklonište nije u direktnoj vezi, ali veliki broj preventivnih aktivnosti koje sprovodimo u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, konkretno na projektima Antitrafiking akademija i Reaguj ne posmatraj umnogome doprinose povećanju znanja šire javnosti o načinima prevencije i zaštite od trgovine ljudima. Takođe, aktivni smo i u okviru regionalne kampanje HopeON u kojoj participira sedam zemalja Balkana.

Recite nam nešto više o radu Vaše organizacije, kako je tekao sami napredak?

Radonjić: Institut za socijalnu i obrazovnu politiku ISOP je nezavisna nevladina organizacija koja kroz svoje projekte fokusira oblasti u kojima donosioci odluka u društvu treba više pažnje da ukažu, pri čemu se snažno zalažemo za informisanje iz datih oblasti na osnovu istraživanja koje naš istraživačko-logistički centar vrši. ISOP-ova misija je podizanje nacionalnog statusa putem vaninstitucionanog obrazovanja pojedinca u duhu slobode i lične nezavisnosti. Vrijednosti koje ISOP baštini su: profesionalizam, inicijativnost, odgovornost, liderstvo, posvećenost. Kultura zajedničkog rezultata svi za jednog, jedan za sve. Vizija Instituta je da postane priznati lider balkanskog regiona u oblasti civilnog aktivizma pokazujući visok nivo socijalne, društvene i ekološke odgovornosti pružajući savremene i inovativne inicijative. Osnovna premisa kojom se ISOP u svom radu vodi je: Pionir nikad sljedbenik!!! ISOP-ov cilj je inovativno, kreativno i odgovorno crnogorsko društvo posvećeno vladavini prava.

Kakvi su Vaši budući planovi vezano za sami rad kako organizacije tako i prihvatilišta?

Radonjić: Što se tiče rada samog Instituta, aktivno radimo na otvaranju naših područnih jedinica u sve tri regije Crne Gore, a kada je Sklonište u pitanju konstantno radimo na podizanju kapaciteta zaposlenih i s tim u vezi već sljedećeg mjeseca idemo za Beograd kako bismo razmijenili iskustva i prakse sa organizacijama koje se bave ovom tematikom dugi niz godina dok ćemo krajem godine posjetiti Njemačku, Holandiju i Tajvan kako bismo ostvarili saradnju sa organizacijama koje se bave ovom tematikom i na taj način dodatno unaprijedili rad našeg skloništa.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Pravoslavac
Gost
Pravoslavac

kome ste namjestili opet da uzima pare????

Send this to a friend