SOS linija za prijavu vršnjačkog nasilja zvonila već nekoliko puta

Početak drugog polugodišta u crnogorskim školama obilježiće primjena novih mjera u borbi protiv vršnjačkog nasilja. Tokom decembra, direktori škola već su upoznati sa novim uputstvima koja se odnose na postupanje u slučajevima vršnjačkog nasilja u školama, kao i mjerama sa kojima će morati da se suoče ukoliko se ne ponašaju u skladu sa novim pravilima. Osim toga, kako je Dnevnim novinama kazala portparolka Ministarstva prosvjete Milica Lekić, formirana je većina školskih timova za borbu protiv nasilja, a SOS linija koja je nedavno uvedena već je primila prve pozive.

“SOS telefonska linija za prijavu nasilja je otvorena i do sada je bila u testnoj fazi. Broj telefona je 080 777 777, a ista će i kroz kampanju ove godine, koja će ubrzo krenuti, biti promovisana. Do sada je bilo nekoliko poziva, s tim što treba imati u vidu da namjera otvaranja te linije nije da se preskaču školski timovi, već upravo da se putem nje prijavljuju prije svega slučajevi koje škola ne može sama da riješi ili u nekim urgentnim situacijama, te se očekuje da upravo školski timovi budu ‘prva linija odbrane’ i da se maksimalno uključe”, naglasila je Lekić.

Ona ističe da su nove mjere protiv vršnjačkog nasilja, najvećim dijelom, uspostavljene, a da se očekuje da svi ostali nadležni organi daju svoj doprinos u borbi protiv ovog vida nasilja.

“Podrška centara za socijalni rad i policije je ključna. Naravno, već smo rekli da je, sa individualnog nivoa, podrška roditelja neophodna. Dakle, ako je roditelj pozvan u školu zbog ovakvih situacija, najmanje što se očekuje jeste da se odazove, a prirodna je i njegova puna podrška i saradnja”, kazala je Lekić.

Takođe, u većini škola već su formirani timovi za borbu protiv nasilja.

“Uglavnom u njima učestvuje direktor, predstavnik pedagoško-psihološke službe i/ili predstavnik nastavnog osoblja. Do sada su postojali timovi u nekih 40 škola, ali smo cijenili da to nije dovoljno i da bi trebalo da postoje u svakoj školi, kako bi se u svakom momentu znalo ko je odgovoran za reagovanje na slučajeve vršnjačkog nasilja”, navodi Lekić.

Ona podsjeća da je uspostavljena i obaveza škola da u informacioni MEIS sistem unose podatke o nasilju odmah nakon što se dogodi.

“To znači da će biti uspostavljen i mnogo ažurniji sistem evidencije nasilja, a tim podacima Ministarstvo će imati direktan pristup. Biće izmijenjeni i propisi kako u dijelu odgovornosti direktora, tako i u dijelu odgovornosti učenika”, napominje Lekić.

Što se tiče direktora, slučajevi u kojima se uprava škola ekstremno oglušila o svoje obaveze biće osnov za razrješenje, odnosno promjenu uprave škole.

“Dodatno, i kada je riječ o đacima, propisi se mijenjaju tako da uključuju i digitalni apekt ovog problema. Skloni smo da se težom povredom dužnosti učenika smatra upravo snimanje neprimjerenog materijala u školi i njegovo širenje”, predočila je Lekić.

Tokom godine, kako je najavljeno, biće angažovano i nekih 30 zaštitara, odnosno osoba koje će boraviti u blizini škola i prevenirati kako vršnjačko nasilje, tako i potencijalne vandalističke ispade, odnosno štititi sami objekat i imovinu.

“U toku je razvijanje posebne kvalifikacije za njih, s obzirom na činjenicu da rade sa djecom i u blizini djece. Proces izrade kvalifikacije biće završen u toku godine, kada će se znati koje uslove tačno treba da ispunjavaju. Naravno, čitav niz mjera, kao što je usmjeravanje časova odjeljenske zajednice upravo na ovu temu, izmjena pravilnika o postupanju u slučajevima nasilja i mnoge druge, prateći su koraci u čitavom novouspostavljenom sistemu borbe protiv nasilja”, istakla je Lekić.

Prema njenim riječima, novi sistem borbe protiv nasilja priprema se već mjesecima i plan je bio da se kroz kampanju u toku ove godine predstavi javnosti. Ipak, kako kaže, nekoliko nedavnih dešavanja u vezi sa vršnjačkim nasiljem uticali su na to da se proces ubrza.

Kada je riječ o broju slučajeva vršnjačkog nasilja, Lekić navodi da je ono, prema posljednjim istraživanjima, statistički u padu.

“Međutim, posljednji slučajevi kojima smo svjedočili jasno nam govore da djeca moraju imati podršku čitavog društva”, naglašava Lekić.

Naime, svi pamtimo stravično ubistvo koje je maloljetni Nikšićanin počinio prošle godine, ubivši osamnaestogodišnju djevojku zbog ljubomore. Takođe, veliku pažnju javnosti je u martu 2019. godine privukao slučaj zlostavljanja učenice šestog razreda OŠ “Radomir Mitrović” u Beranama, koju su petorica starijih učenika iste škole ucenjivala video-snimkom. Osim toga, podsjećanja radi, učenik OŠ “Štampar Makarije” u Podgorici je u oktobru više puta britvom ubo u rame svoju vršnjakinju u blizini škole, dok je barska policija u novembru uhapsila sedamnaestogodišnjeg dječaka iz Nikšića zbog sumnje da je pokušao da ubije P. Ž. (18) iz Bara.

Prema podacima Uprave policije dostavljenim Dnevnim novinama, tokom 2019. godine evidentirano je 367 maloljetnika koji su izvršili 472 krivična djela. Od toga broja 70 odsto krivičnih djela su iz oblasti imovinskog kriminaliteta.

“Kao izvršioci krivičnih djela registrovano je 345 maloljetnika muškog pola i 22 maoljetnika ženskog pola. Kada je riječ o povratnicima, u prošloj godini je taj procenat bio 20,9 odsto” naveli su iz Uprave policije.