Snijeg praćen mrazom, koji je protekle sedmice osvanuo na poljoprivrednim površinama širom Crne Gore, prouzrokovao je štetu na usjevima, pa iz Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji pri Ministarstvu poljoprivrede za CdM ističu koje su preporuke stručnjaka poljoprivrednim proizvođačima kako bi se umanjile posljedice štete.
Kasni proljećni mrazevi koji su tokom prethodnog vikenda zahvatili širi region Balkanskog poluostrva i šire, odraziće se na kondiciono stanje biljaka u narednom periodu, ali i na ovogodišnji rod voća, stonog i vinskog grožđa.
Na sjeveru Crne Gore, ali i u centralnim i pojedinim južnim djelovima u blizini rijeka i Skadarskog jezera, jutarnje temperature su se spustale i ispod -4°C.
“Takvi vremenski uslovi izazvali su u voćnjacima i vinogradima oštećenja različitog nivoa, koja će se moći sagledati u potpunosti tek za sedam do deset dana”, kazali su nam iz Savjetodavne službe
Dodatno, na trenutno stanje u voćnjacima i vinogradima negativano su uticale neuobičajno visoke temperature u drugoj polovini marta, izazivajući nešto ranije kretanje vegetacije, razvoj mladara i otvaranje cvjetnih pupoljaka kod kontinentalnog voća.
“Pojava kasnih proljećnih mrazeva nije rijetkost. Naročito mogu biti izraženi u dolinama rijeka i mikrodepresijama gdje se u toku jutanjih časova spušta sloj hladnog vazduha koji u kombinaciji sa velikom vlagom dovodi do pojave slane i izmrzavanja djelova mladih biljaka”, ističu u Savjetodavnoj službi.
Pogođena su područja na većim nadmorskim visinama gdje je je mraz bio izraženiji, ali i tu je stepen oštećenja različit i zavisi od voćne vrste, ranostasnosti, kao i načina rezidbe.
“Kasne sorte jabuka koje još nijesu otvorile cvetne pupoljke kao i malinjaci na nadmorskim visinama preko 800 m će pretrpjeti manje štete, nego rane sorte i zasadi na manjim nadmorskim visinama. Na manjim visinama je već došlo do otvaranja cvjetova i zametanja plodova. Biljke su u toj fazi najosjetljivije na niske temperature, jer mladi plodovi izmrzavaju već na -1,5 do -2°C, dok sami cvjetovi mogu izdršati kraće izlaganje temperaturama i do -3,5°C”, objašnjavaju oni.
Niske temperature i veća relativna vlažnost vazduha izazvale su i oštećenja vrhova većih ili potpuno izmrzavanje mlađih i manjih lastara na širem području cetinjske i danilovgradske opštine, kao i u pojedinim djelovima Podgorice (Kuči, Beri idr)
“Rano povrće na području Tuzi i Golubovaca je bez značajnijih oštećenja zahvaljujući slabom vjetru, ali i niskim tunelima i agrotekstilu kojima su povrtari prekrivali svoje usjeve. Mladi krompir koji je tek ponikao ili je visine 15-20 cm, a čiji je nadzemni dio izmrzao, regenerisaće se bez većih posledica po rod. Luk i začinsko bilje nijesu imali oštećenja”, kažu oni.
Preporučene preventivne mjere
“Savjetovane mjere za prevenciju, kao što su usporavanje vegetacije krečenjem stabala i kasnijom rezidbom, jačanje kondicije biljaka tretiranjem biostimulatorima, kao i zadimljavanje paljenjem slame i sijena, očigledno nijesu dale očekivane rezultate. Takođe, mali broj voćnjaka i vinograda ima postavljene protivgradne mreže i sisteme za orošavanje, koji bi povoljno uticali i na zaštitu od niskih temperatura”, kazali su nam iz Savjetodavne službe.
Kada opasnost od mraza prođe, potrebno je, ističu oni, sagledati stanje u svom voćnjaku i vinogradu, a potom pristupiti primjeni potrebnih agrotehničkih mjera.
Vinogradi
“Lastari koji su jače stradali mogu se zakinuti do zdravog (neizmrzlog dijela) ili pustiti da se izmrzli dio sasuši i otpadne. Šteta će biti manja ukoliko je izmrzao samo dio iznad grozda, jer će se iz zdravih pupoljaka u pazuhu listova, razviti novi lastari tzv. zagranci. Ostavljanjem vršnog zagranka – zaperka, on će preuzeti ulogu glavnog lastara i hraniti grozd. U koliko je izmrznuo lastar ispod grozda, takođe ga treba zakinuti do zdravog dijela i ostaviti jedan zagranak koji će biti zamjena za izmrzli lastar i na kome se takođe kasnije može formirati grozd. U slučaju sunčane i suve jeseni i ovi grozdovi mogu dati relativno kvalitetan rod”, kazali su nam u Savjetodavnoj službi.
Preporučuju prihranu azotnim đubrivima ( KAN, UREA), kombinovanu sa folijarnim đubrenjem i redovnom zaštitom.
“Tretiranje fiziološkim biostimulatorima na bazi aminokiselina može imati pozitivno dejstvo”, istakli su oni.
Voćnjaci
“Voćke koje su oštećene mrazom, a nije došlo do potpunog izmrzavanja mladara i listova, mogu se tretirati prskanjem sa nekim od fizioloških biostimulatora, kao što su npr. Drin ili Poly-Amin, aminokiselinama, slavolom i drugim. Ova sredstva će pomoći biljkama da lakše prebrode stanje stresa i oporave se bez ozbiljnijih oštećenja”, savjetuju oni.
Ukoliko je došlo do potpunog izmrzavanja biljnih organa, primjena biostimulatora nije opravdana, jer se ova sredstva primjenjuju folijarno – preko lista.
“Savjetuje se nastavak zaštite preparatima preporučenim za određenu voćnu vrstu i prihrana đubrivima KAN, kao i folijarna prihrana tamo gdje je to moguće, odnosno gdje biljke nijesu skroz izmrzle”, istakli su oni.
Stepen primjene agrotehničkih i pomotehničkih mjera u ovoj godini odraziće se na otpornost biljaka na stresne uslove u narednoj godini.
“Zato je veoma važno da su biljke bez prisustva bolesti i štetočina. Samo takve biljke, potpuno zdrave, dobrog kondicionog stanja mogu dati očekivane prinose i kvalitet plodova”, ističu u Savjetodavnoj službi.
U narednom periodu, u vinogradima, gdje je to ekonomski opravdano, treba planirati i sprovoditi preventivnu zaštitu protiv crne pjegavosti, pepelnice i naknadno plamenjače.
“Zavisno od izbora fungicida za suzbijanje plamenjače i pepelnice, razmaci tretiranja iznose u narednom razdoblju od 8 do 14 dana. I u voćnim zasadima potrebno je dalje sprovoditi potrebne mjere zaštite, zavisno od biljne vrste i problema”, istakli su oni.
Pozivajusve poljopriverdne proizvođače da se za sve stručne savjete i pojašnjenja obrate Savjetodavnoj službi u biljnoj proizvodnji, u regionalnim centrima koji pokrivaju sve crnogorske opštine.
