Početak školske godine zbog novih predmetnih programa koji su dio sveobuhvatne reforme obrazovanja, bio je prilično stresan i za nastavni kadar. Stoga je stručnu podršku Zavoda za školstvo zatražilo 25 osnovnih i srednjih škola. Najčešće dileme sa kojima su se nastavnici suočavali jesu koje sve planove treba uraditi, kako se planiraju ishodi učenja, da li i kako planirati otvoreni dio kurikuluma, da li je pored godišnjeg neophodan i mjesečni plan rada, kako planirati dopunsku, dodatnu nastavu, te slobodne aktivnosti i rad odjeljenske zajednice. Česte su dileme bile i oko popunjavanja pedagoške dokumentacije.
Direktor Zavoda za školstvo, Rešad Sijarić, kazao je Dnevnim novinama da je institucija na čijem je čelu predložila da škole nedoumice vezane za sprovođenje nastavnog procesa, razmotre na sjednicama nastavničkog vijeća i dostave Zavodu.
Predstavnici Zavoda su, kaže Sijarić, u periodu od 20. septembra do prvog novembra prošle godine obišli sve zainteresovane škole “i u neposrednom kontaktu razriješili nedoumice koje su se pojavile u njihovom radu”.
“Stručnu podršku Zavoda za školstvo u vezi nesmetane implementacije novih predmetnih programa zasnovanih na ishodima zatražilo je dvadeset pet osnovnih i srednjih stručnih škola. Najčešće nedoumice su bile šta se sve planira, odnosno koje sve planove treba uraditi, kako se planiraju ishodi učenja, da li i kako planirati otvoreni dio kurikuluma, da li planirati pored godišnjeg i mjesečni plan rada, koliko detaljan treba da bude godišnji plan rada nastavnika, da li mogu da dodatno isplaniraju neke aktivnosti koje Zavod za školstvo nije preporučio, kako planirati dopunsku, dodatnu nastavu, slobodne aktivnosti i rad odjeljenjske zajednice, kako se neposredno pripremati za nastavu, šta neposredna priprema treba da sadrži kao minimum zahtjeva da bi poslužila svrsi a to je kvalitetno realizovana nastava, planiranje IROP-a…”, navodi Sijarić.
Nastavnici su imali dilemu i kako upisivati ishode učenja i da li se moraju upisivati u cjelosti ili se mogu skraćenije registrovati.
“Dileme su se odnosile i na to kako popunjavati staru, već štampanu pedagošku dokumentaciju, a da bude na fonu novih predmetnih programa, najveća je dilema popunjavanje evidencione knjige, razredne knjige u i ciklusu. Za većinu uočenih dilema savjetnici Zavoda su pružili adekvatnu stručnu podršku i na osnovu povratnih informacija pomogli su nastavnicima i školama da na najbolji način implementiraju nove predmetne programe. U stručnoj podršci školama je učestvovala većina samostalnih savjetnika Zavoda”, kazao je on.
Na osnovu svih navedenih zapažanja, Zavod za školstvo je izradio “Osnovne smjernice za planiranje i izradu pedagoške dokumentacije za osnovne i srednje stručne škole”.
Smjernice za planiranje predstavljaju dio podrške i odgovora Zavoda za školstvo nastavnicima i školama za uspješniju realizaciju nastave u školskoj 2017/2018. godini.
“Zavod za školstvo će u nadležnosti nastaviti da prati, analizira i daje podršku školama i nastavnicima u implementaciji reformskih rješenja. U tom smislu Zavod za školstvo je formirao komisiju koja će izraditi Smjernice za ocjenjivanje prema novim predmetnim programima zasnovanim na ishodima”, poručio je Sijarić.
“Stručna pomoć”, “stručne smjernice”??? Od koga? Kada? Koliko?
Za rubriku “vjerovali ili ne”, možete vjerovati, možete nevjerovati, isto vam se piše, Jadoje vedri i oblači.
Ako nekome i dalje nije jasno, Sijarić će lično objasniti kako se pali kompjuter.
Migo da pod hitno intervenise ipak je on pokrenuo talas reformi …
Ko izmisli da sedmi razredi idu na trodnevnu ekskurziju u decembru, na Cetinje i Ivanova korita. Em kiša i loši vremenski uslovi em kraj polugođa kad treba da se sumiraju rezultati i zaključuju ocjene. Zavode za školstvo, e svaka vam čast i ljudska i stručna.
Neka pitaju djake/studente kako