Vijeće podgoričkog Osnovnog suda usvojilo je prigovor Skupštine Crne Gore, koju zastupa zaštitnik imovinsko pravnih odnosa, i ukinulo privremenu mjeru kojom je Skupštini naloženo da vrati Gorana Đurovića u Savjet RTCG.
“To pravo se ne može obezbijediti primjenom instituta privremene mjere kao mjere obezbjeđenja, jer bi privremena mjera predstavljala ostvarenje potraživanja, a tužbeni zahtjev njegovo obezbjeđenje, što je pravno neodrživo”, navdi se u obrazloženju presude, objavljenoj na sajtu Osnovnog suda.
Sudija osnovnog suda u Podgorici, Radovan Vlaović ranije je donio rješenje o privremenoj mjeri, kojim se nalaže da se razriješeni član Savjeta, Goran Đurović privremeno vrati u Savjet RTCG, do okončanja pravnosnažnog postupka po njegovoj tužbi.
<<<Osnovni sud: Vratiti Đurovića u Savjet RTCG<<<
Iz Skupštine Crne Gore je nakon toga saopšteno da odluke Skupštine kao nezavisne grane vlasti, ne mogu biti dovodene u pitanje, te je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, kao zakonski zastupnik države i Skupštine u ovom postupku, uložio prigovor.
Vijeće je odbacilo stav države da je sud nenadležan u ovom predmetu, već je stalo uz stanovište sudije pojedinca da sud jeste nadležan, ali da nema mjesta privremenoj mjeri.
Saopštenje Vijeća Osnovnog suda o usvajanju prigovora Skupštine Crne Gore prenosimo u cjelosti:
“Osnovni sud u Podgorici, u vijeću sastavljenom od sudije Sima Rašovića, kao predsjednika vijeća i sudija Ane Delić i Milene Matović, kao članova vijeća, odlučujući u pravnoj stvari tužioca – predlagača obezbjeđenja G.Đ. iz P., koga zastupa punomoćnik D.T., advokat iz P., protiv tužene – protivnice obezbjeđenja Crne Gore – Skupštine Crne Gore, koju zastupa zakonski zastupnik Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, u sjednici vijeća održanoj dana 16.02.2018.godine, donio je rješenje kojim se usvaja prigovor tužene-protivnice obezbjeđenja, pa se ukida rješenje ovog suda o određivanju privremene mjere radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja P.br.503/18 od 05.02.2018.godine, postupak obezbjeđenja u cjelini obustavlja i ukidaju sprovedene radnje.
Iz obrazloženja pomenutog rješenja, u bitnom, proizilazi da privremena mjera služi obezbjeđenju potraživanja tužioca koje u postupku treba da se utvrdi ili je već utvrđeno ali nije realizovano, što dalje znači da je cilj privremene mjere obezbjeđenje, a ne ostvarivanje potraživanja. U konkretnom slučaju, predmetnom tužbom se traži poništaj Odluke broj 00-74/17-44-1 EPA 338 XXVI o razrješenju tužioca-predlagača obezbjeđenja funkcije člana Savjeta Radio i Televizije Crne Gore, dok se privremenom mjerom traži da se tužilac-predlagač obezbjeđenja vrati na mjesto člana Savjeta do pravosnažnog okončanja parničnog postupka. Ovako postavljeni tužbeni zahtjev i predlog za određivanje privremene mjere bi značili upravo suprotno, da se tužbenim zahtjevom obezbjeđuje ono što se u krajnjem želi ostvariti, a to je da se tužilac vrati na mjesto člana Savjeta Radio i Televizije Crne Gore, koje pravo se ne može obezbijediti primjenom instituta privremene mjere kao mjere obezbjeđenja, jer bi privremena mjera predstavljala ostvarenje potraživanja, a tužbeni zahtjev njegovo obezbjeđenje, što je pravno neodrživo.
Dalje proizilazi da se iz do sada dostavljenih dokaza u toku postupka može zaključiti da tužilac-predlagač obezbjeđenja ima status javnog funkcionera, a ta se funkcija ne ugovara niti stiče, već se povjerava izborom ili imenovanjem od strane za to ovlašćenog lica odnosno organa. To dalje znači da je položaj tužioca određen mandatom i režimom zaštite prava po osnovu mandata, te zaštitu prava u konkretnom slučaju ne može tražiti po osnovu rada, u kom slučaju bi poništaj odluke o prestanku radnog odnosa imao za posljedicu reintegraciju zaposlenog u proces rada.
Budući da je položaj tužioca određen mandatom, a kako to dalje proističe iz odluke vijeća, a da je postupak imenovanja i razrješenja propisan Zakonom o nacionalnom javnom emiteru Radio i televizija Crne Gore („Službeni list Crne Gore”, br. 079/08 od 23.12.2008, 045/12 od 17.08.2012, 043/16 od 20.07.2016, 054/16 od 15.08.2016.godine), te da je trajanje mandata određeno tim zakonom (čl.32 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG), to se tužilac mimo te procedure ne može vratiti na mjesto člana Savjeta, niti se njegovo vraćanje na to mjesto može odrediti do pravosnažnog okončanja parničnog postupka kako je traženo predlogom i određeno pobijanim rješenjem, jer bi to moglo značiti da se privremenom mjerom mijenja zakonom određeno trajanje mandata (što zavisi od dužine trajanja parničnog postupka) što je nedopustivo i bez zakonskog utemeljenja.
Vijeće je posebno cijenilo navode tužioca-predlagača obezbjeđenja da bi bez određivanja privremene mjere za tužioca-predlagača obezbjeđenja nastala nenadoknadiva šteta, te da bi bez određivanja iste bio ugrožen javni interes, pa je našlo da su ovakvi navodi neosnovani. Naime, institut nenadoknadive štete se cijeni sa aspetka imovinskog položaja tuženog-protivnika obezbjeđenja, a ne sa stanovišta imovinskog položaja tužioca-predlagača obezbjeđenja, a tužena nije u takvom položaju da eventualnu štetu koju bi tužilac trpio ne bi mogla naknaditi sa aspekta njenog ekonomskog položaja. Nadalje, vijeće nalazi da nijesu osnovani ni navodi o ugroženosti javnog interesa, upravo iz razloga jer je, kako i sam tužilac navodi, tuženi po razrješenju tužioca, uputio javni poziv nevladinim organizacijama iz grupe iz koje je imenovan i sam tužilac, za podnošenje predloga za imenovanje jednog člana Savjeta RTCG, čime će se upravo iz kruga nevladinih organizacija iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda koje se bave ostvarivenjem i zaštitom: nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti; prava na zdravu životnu sredinu; prava potrošača; prava lica sa invaliditetom ili prava na obrazovanje i socijalnu zaštitu, popuniti mjesto u Savjetu upravo iz ove kategorije, čime javni interes ne može biti ugrožen, jer će predstavnik navedene kategorije biti zastupljen u Savjetu.
Takođe, vijeće nalazi da nemaju utemeljenje u zakonskom propisu navodi tužioca-predlagača obezbjeđenja da će se bez njegovog vraćanja na mjesto člana Savjeta ugroziti pravo javnosti na informisanje od strane nezavisnog i nepristrasnog nacionalnog javnog emitera, jer je čl.31 st.1 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG propisano da članovi Savjeta ne predstavljaju institucije ili organizacije koje su ih predložile, već svoju dužnost obavljaju samostalno, nezavisno i po sopstvenom znanju i savjesti, radi ostvarivanja interesa javnosti, u skladu sa zakonom, Statutom RTCG i drugim opštim aktima, a stavom 2 istog člana da niko nema pravo da na bilo koji način utiče na rad člana Savjeta, niti je član Savjeta dužan da poštuje bilo čije instrukcije u vezi sa svojim radom, osim odluka nadležnog suda.
Konačno, vijeće je istaklo i da su neosnovani navodi tužene-protivnice obezbjeđenja da je redovni sud nenadležan da odlučuje u predmetnom sporu, o čemu je razloge dao sudija pojedinac, a koje i ovo vijeće prihvata i na njih upućuje tuženu-protivnicu obezbjeđenja”, navodi se u saopštenju.
Ponovo se kod odluke po tuzbenom zahtjevu mora reci je li sud nadlezan pa ce o tome morati donijeti posebno rjesenje o kome ce se u konacnom morati izjasniti i Vrhovni sud,Dako vise progovore bilo bi i lijepo i dobro a vala i hrabro
Ovoga cela treba pod hitno na dobrovoljni rad u Spuz.
Sud odrza predavanje o vladavini prava i samom pravu gospodi koja se kune da se bori za isto. Bas me zanima sta ce sad da kazu ovi iz opozicije i nvo na ovu odluku suda. Đe ima to da se neko ko je izabran ili imenovan da vrsi javnu funkciju istu obzbjeđuje privremenom mjerom. To bi bili isto kao kad… Više »
Šta ćemo sad sa sudijom koji je pokazao totalno ravno neznanje i bio donio onako sramnu pesudu . Treba ga naćerat da na sred nikšićkog trga pojede diplou ( ako je nije falsifikovanu kupio )i poslat u Pivu da čuva ovce . Samo mu se nesmiju dat više od 2-3 jer mu je to očigledan intelektualni domet .
Xaxaxa pa sto mi ne objavite kom. Ne vrijedjam nikog, jad i bijeda nije vrijedjanje.. To je ocjena, sveukupnih desavanja u drustvu.. CDM je bas strog “sprema mene” (posto ove posmenije osobe imaju vecu slobodu na vasem portalu)! Xaxaxaa, veliki poz za admin team, necu vise komentarisati vase objave.
Sprdnja od drzavnih institucija se napravi
Kad je nastavak cirkusa?
Što sada ćuti ona gromoglasna “pravna eksperica iz Slovenije”. Nije trebalo ovako da spriječe Đurovića. Trebalo je podnijeti krivičnu priijavu zbog falsifikovanja dokumenta radi sticanja lične koristi. Naime, za jedan dan lično je osnovao više desetina NVO, te su ga te NVO, odnosno on sam sebe, predložile za Savjet RTCG. Takvo falsifikovanje dokumenata nije moglo da se u MUP ostvari… Više »
Tad je ranko bio sef parlamenta pa ga nisu smjeli dirat. Sad ga nogirase ka ranja.
Telefonom iz Sela da nalog.
Lakse ih je bilo sminenit zbog neefikasnosti i izabrat redovno novo rijelo i cao.. nego ovako sto se od njih prave heroji i super junaci.. a ne zasluzuju ni portiri da budu u tu tv koju inace niko ne gleda..
Pa-pa Gorane!!!