Svaki šesti srednjoškolac na ljekovima za smirenje

Oko 17 odsto učenika srednjih škola izjasnilo se da koristi ljekove za snižavanje stresa, opuštanje mišića, napetosti ili za liječenje nesanice iz kućne apoteke (ksalol, dijazepam i bensedin), dok je 75,5 odsto mladih probalo alkohol, navode iz Juventasa, piše Dan.

Svaki šesti srednjoškolac konzumira ljekove za smirenje ksalol, dijazepam i bensedin kako bi prevazišao probleme u školi, stresove i nasilje, pokazalo je istraživanje Nevladine organizacije Juventas u okvoru projekta „Znanjem do zdravlja“. Istraživanje je pokazalo i da je 38,1 učenik izložen stresu svakodnevno ili nekoliko puta tokom sedmice. Učenici prvog, drugog i trećeg razreda ističu da je veliki problem i vršnjačko nasilje, koje se najčešće dešava u samoj ustanovi i li njenoj blizini.

“Oko 17 odsto učenika srednjih škola izjasnilo se da koristi ljekove za snižavanje stresa, opuštanje mišića, napetosti ili za liječenje nesanice iz kućne apoteke (ksalol, dijazepam i bensedin). Najčešći uzroci stresa su obaveze u školi, emotivni problemi i porodični odnosi. Više od polovine nastavnika osnovnih i srednjih škola ne zna da postoji jasna odredba koja definiše odgovornost zaposlenih u školi, kada je riječ o rješavanju problema vršnjačkog nasilja”, navode iz Juventasa.

Svaki peti učenik, kako dodaju,  navodi da ne traži pomoć u slučaju vršnjačkog nasilja, dok svaki treći navodi da se prvo obrati upravi škole.

“Djeca koja se nasilno ponašaju imaju veliku potrebu za dominacijom nad vršnjacima (fizički napadi, omalovažavanje i potčinjavanje). Teško podnose neuspjeh, prepreke, pravila, impulsivna su i razdražljiva. Teško podnose odgađanje svojih potreba, odnosno to rade po principu sada i ovdje. Ponašaju se agresivno prema učiteljima, roditeljima i drugoj djeci. Ne prihvataju različitosti i nijesu tolerantna. Mogu izraziti potrebu za sticanjem koristi (materijalne)”, objašnjavaju iz Juventasa.

Istraživanje je pokazalo da je 75,5 odsto mladih probalo nekada u svom životu alkohol, dok svaki deseti učenik aktivno konzumira neko alkoholno piće.

“Tako da možemo vidjeti da je kompletni obrazovni i zdrastveni sisitem omanuo u domenu prevencije alkohola. Djeca koja piju alkohol fizički odrastaju, ali intelektualno znatno zaostaju. Kod nas postoji zakon o zabrani kupovine i konzumiranja alkohola na javnim mjestima, ali se ne primjenjuje”, kazao je Jovan Dašić iz Juventasa.

Maloljetnim osobama alkohol je pristupačan u velikoj mjeri. Svako četvrto dijete je doživjelo vršnjačko nasilje, a skoro jedna polovina nastavnika srednjih škola navodi da se u ovoj školskoj godini desi lo da su im se učenik ili učenica požalil i da su žrtva nasilnog ponašanja.

“U prošloj školskoj godini, 25 odsto učenika i učenica 6,7. i 8. razreda osnovnih škola navelo je da je doživjelo neki oblik nasi lnog ponašanja. Oko 42,1 odsto nastavnika osnovnih škola kazalo je da se u prvom mjesecu ove školskegodine desilo da im se učenik požalio da je bio žrtva vršnjačkog nasilja. U srednjim školama taj procenat iznosi 26,8 odsto, dok 20,4 odsto roditelja kaže da im se njihovo dijete obratilo za pomoć u prethodnom mjesecu”, ističe Dašić.

Psihijatar i stručnjak za zavisnike u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru Marina Roganović ističe za „ Dan“ da djeca sve češće eksperimentišu s raznim opijatima i tabletama kada dođu situaciju da zbog stresa ili psihičkih problema ne mogu da nađurješenje.

“Nevjerovatno je da toliko djece kaže da koristi ljekove za smirenje. Kao ljekar imam obavezu da naglasim da djeca od 15 ili 16 godina koja su u fazi razvoja ne treba da uzimaju psihoaktivne supstance, jer usled konzumiranja tih supstanci mogu intelektualno stagnirati. Svaka tableta je psihoaktivna supstanca, kao i alkohol ili droga”, navodi Roganovićeva.