Društvo Istraživanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava

Sve više zaposlenih Roma i Egipćana

Ključni nalazi istraživanja o socio-ekonomskom položaju Roma i Egipćana u Crnoj Gori koje je realizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (MLJMP) pokazuju da se procenat onih koji nemaju posao smanjuje u odnosu na istraživanja iz 2016. i 2018. godine, ali je i dalje daleko iznad prosjeka.

“Raste broj onih koji rade u javnom sektoru i imaju stalni radni odnos, ali i da u svakom drugom romskom domaćinstvu niko ne radi, dok je svaki drugi ispitanik prijavljen na evidenciju nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Crne Gore”, pokazuje istraživaanje.

Istraživačka agencija DeFacto Consutancy je sprovela istraživanje za potrebe Ministarstva kako bi se ocijenili dosadašnji rezultati u procesu socijalne inkluzije Roma i Egipćana ali i obezbijedili potrebni podaci za kreiranje novih javnih politika.

“Struktura uzorka definisana u odnosu na podatke iz Popisa stanovništva 2011. godine sa određenim korekcijama u odnosu na migracije stanovništva. Istraživanje je obuhvatilo romsku i egipćansku zajednicu koja živi u 12 crnogorskih opština. Ukupno je anketirano 1023 pripadnika romske i egipćanske populacije, od čega 53 odsto u  Podgorici, 15.7 odsto u Nikšiću, 11.7 odsto u Beranama, 4.4 odsto u Tivtu, 3.4 odsto u Ulcinju, 2.9 odsto u Bijelom Polju, 2.7 odsto u Baru, 1.7 odsto u Kotoru, 1.6 odsto u Herceg Novom, 1.3 odsto na Cetinju, 1.2 odsto u Rožajama i 0.4 odsto u Pljevljima. Među anketiranim ispitanicima je bilo 52.1% muškaraca i 47.9 odsto žena”, saopšteno je iz Ministarstva.

Kako su rekli, za prikupljanje podataka su angažovani anketari i anketarke iz romske i egipćanske zajednice sa razlogom da se utiče na smanjivanje distance između ispitanika i anketara, omoguće uslovi da ispitanici što slobodnije odgovaraju na pitanja iz upitnika, kao i da se eliminiše jezička barijera. Upitnik je preveden na romski i albanski jezik.

Osnovne teme kojima se istraživanje bavilo su: ekonomski status i zapošljavanje, građanski status i lična dokumenta, zdravlje, problemi uzrokovani COVID-19 epidemijom, stanovanje, obrazovanje, socijalna pomoć, učešće u donošenju odluka i vrijednosti i stavovi.

U poređenju sa istraživanjima iz 2016. i 2018. godine vidimo da se procenat ispitanika koji ne posjeduje dokumenta smanjio. Iako je visok procenat članova zajednice riješio pitanje dokumentacije, i dalje postoji određeni broj onih koji nemaju odgovarajuća dokumenta. Procenat takvih je viši među doseljenim Romima i Egipćanima kada je u pitanju ovjerena zdravstvena knjižica, upis djece u matične knjige rođenih, te uvjerenje o državljanstvu”, dodaje se u saopštenju.

Takođe, u poređenju sa istraživanjima iz 2016. i 2018. godine, broj ispitanika koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao veoma ili uglavnom dobro je u kontinuiranom porastu.

“Oko 16.5 odsto ispitanika tvrdi da u njihovoj porodici živi bar jedna osoba koja ima teško zdravstveno stanje ili invaliditet. Prosječna starost članova romske i egipćanske populacije izmjerena je na gotovo 56 godina. Osim toga, svega 10 odsto ispitanika je upoznato sa tim da u njihovoj zajednici postoji saradnik u zdravstvenoj zaštiti. Oni koji znaju da postoji, uglavnom smatraju da je to veoma ili donekle korisno za njih (57.6 odsto).

Rezultati dalje pokazuju da čak 68.9 odsto ispitanika tvrdi da je tokom epidemije u potpunosti ili djelimično ostalo bez izvora prihoda. Veliki broj ispitanika tvrdi da nije imao dovoljno osnovnih namirnica i dezinfekcionih sredstava tokom epidemije korona virusa, čak 54 odsto tvrdi da nije imalo pristup drugim sredstvima za dezinfekciju, a 37.6 odsto pristup sapunu i vodi. Njih 50.4 odsto tvrdi da nijesu imali dovoljno zaštitnih maski”, saopšteno je iz Ministarstva.

Što se stanovanja i stambenog pitanja tiče, rezultati, između ostalog, govore da u Crnoj Gori i dalje veliki broj Roma i Egipćana živi u odvojenim naseljima gdje nema većinskog stanovništva. Svaki drugi ispitanik tvrdi da njegova porodica posjeduje objekat u kome živi, ali samo 14 odsto ispitanika kaže da njegova porodica posjeduje zemljište na kome se nalazi taj objekat, dok veliki procenat domaćinstava u kojima žive ispitanici nemaju osnovne uslove za pristojan život u domaćinstvu.

“Trećina punoljetne romske i egipćanske zajednice, odnosno 32.5 odsto je bez škole. Romkinje i Egipćanke imaju u prosjeku značajni niži nivo obrazovanja od muškaraca. Procenat djece koja idu u vrtić se u odnosu na prethodni period smanjio. Podaci Ministarstva prosvjete o broju djece iz romske iz egipćanske populacije izraženi u apsolutnim brojkama konstantno su u porastu zbog čega je vjerovatno da su podaci o opadanju procenta djece u vrtićima uslovljeni sistuacijom izazvanom pandemijom COVID19”, piše u saopštenju.

U poređenju sa prethodnim istraživanjima bilježi se povećanje procenta djece koja pohađaju osnovnu školu, dok je broj mladih koja pohađaju srednju školu ostao gotovo isti kao i 2018. godine. Crnogorskim jezikom se funkcionalno služi dvije trećine romske i egipćanske zajednice, što je porast u odnosu na prethodno sprovedena istraživanja.

Istraživanje je pokazalo i da je povećan broj korisnika usluga centara za socijalni rad, a takođe i osoba koje su koristile neku vrstu materijalne pomoći ili jednokratnu pomoć. Nešto manje od polovine ispitanika tvrdi da koristi usluge i pomoć centara za socijalni rad, dok jedna trećina tvrdi da prima materijalnu pomoć svakog mjeseca. Takođe, jedna trećina tvrdi da je u posljednje četiri godine primila jednokratnu materijalnu pomoć. Posebno je važno uočiti značajan rast obuhvata državne pomoći koja je namijenjena djeci sa invaliditetom.

“Romska i egipćanska zajednica uopšte nije ili donekle nije uključena u crnogorsko društvo, tvrdi svaki drugi ispitanik. Osim toga, ne postoje značajne razlike između muškaraca i žena kad je u pitanju rodna ravnopravnost, ali i jedni i drugi imaju nešto „zahtjevniji“ odnos prema ženama. Najveći broj ispitanika tvrdi da je prisustvovao obukama o zapošljavanju i zdravlju, a najmanji o rodnoj ravnopravnosti. U odnosu na 2016. i 2018. godinu, povećan je i udio ispitanika koji je slušao ili gledao programe posvećene romskim pitanjima, kulturi i jeziku.

U odnosu na pitanja koja su se ticala stava o učešća u donošenju odluka, odnosno političkom odlučivanju samo 21 odsto ispitanika kaže da postoji neki političar kome vjeruju i još manje od toga (18 odsto) da postoje političari koji zastupaju romsku i egipćansku populaciju na pravi način, dok čak 76 odsto ispitanika tvrdi da ne razumije najvažnija politička dešavanja u zemlji”, zaključuje se u saopštenju.

Send this to a friend