Svjetski dan šume: Nekontrolisana sječa jedan od najvećih problema

Jedan od najvećih problema za opstanak naših šuma je upravo nezakonita, ali i zakonita ali neodrživa, a prije svega nekontrolisana sječa koja nije opravdana drugim funkcijama šume osim ekonomske, poručili su iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

Svjetski dan šuma se svake godine, širom svijeta obilježava 21. marta, s ciljem da se ukaže na njihovu važnost, ali istovremeno i ugroženost. Prema podacima Ujedinjenih nacija, šume pokrivaju jednu trećinu Zemljine kopnene mase, obavljajući životne vitalne funkcije širom svijeta. Sredstva za život 1,6 milijarde ljudi potiču od šumskih resursa, dok život i opstanak 60 miliona ljudi, u prvom redu, zavisi od šuma.

“Koliko je značajan šumski ekosistem u Crnoj Gori govori podatak da je više od 60% njene teritorije pod šumom, te je time naša zemlja jedna od najzelenijih u Evropi, poslije Finske, Švedske i Slovenije. Naše šume odlikuje visok stepen biološke raznolikosti a mnoge od njih zaslužuju da budu kategorisane kao prašume. Naročito iz razloga što nikada nisu sječene, obično usljed nepristupačnosti terena, a odlikuje ih obilje stabala starih i preko 300 godina. Kod nas je poznata prašuma Bigoradska gora, od nedavno nominovana i na UNESCO listu svjetskog nasleđa”, dodaju iz CZIP-a.

Iako je Crna Gora bogata šumom samo 5,8 odsto površine šuma je pod zaštitom od sječe i to u okviru Nacionalnih parkova dok je u regionalnim parkovima sječa šume dozvoljena.

“Međutim, momentom ulaska Crne Gore u Evropsku uniju veliki procenat šumskih staništa biće pod posebnim režimom zaštite u okviru Natura 2000 mreže zaštićenih područja što će u potpunosti onemogućiti neodrživo gazdovanje šumama. Naša praksa pokazuje da se šume sjeku za potrebe građe i goriva i drugih nisko ekonomskih proizvoda što dovodi u pitanje isplativost kompletnog sektora”, navode oni.

Kako ističu, vitalne funkcije šume koje nisu uključene u pažljivo promišljene planove su: vodozaštitna funkcija, zaštita od erozije, rezervoar biotske i genetske raznovrsnosti, akumulacija ugljen dioksida i pojačana produkcija kiseonika.

“Prijetnje po šume pored neodrživog i nedomaćinskog gazdovanja predstavljaju i požari koji su kod nas ovih dana itekako aktuelni. Statistika alarmantno upozorava da je čovjek čak u 95 odsto slučajeva uzročnik šumskih požara. Pored požara, koji nastaju usljed klimatskih promjena, praćenih visokim temperaturama i sušama, evidentni su i požari koji nastaju kao posljedica proljećnog paljenja livada”, objašnjavaju iz CZIP-a.

Oni ističu se da ovi požari smatraju tradicionalnim i kontrolisanim paljenjem, a vrlo često zahvate šume pa ugroze vijekovima stara stabla ali i obližnje kuće.

“Takvih primjera bilo je i ovih dana: jedan u Pljevljima sa tragičnim posljedicama po ljudski život, dok su druga dva slučaja spriječena od strane vatrogasnih službi a na poziv CZIP-a. Oba na području Durmitora, jedan u blizini Zminjičkog jezera, a drugi na Vučju izna Gornjeg Polja. Takođe, gorjelo je i iznad Nikšićkog polja i na Mokro kod Šavnika”, ističu oni.

Iz CZIP-a napominju da neodgovorno ponašanje pojedinaca u vrijeme kada se država suočava sa epidemiološkom krizom i kada su sve njene službe preusmjerene na rješavanje globalnog problema, koji je zahvatio i našu zemlju, mogu samo dodatno i nepotrebno iscrpiti vatrogasne službe.

“Iz ovog razloga apelujemo na mještane da odbace tradiciju paljenja, već da proljećna krčenja vrše jesenjom kosidbom, kako bi spasili šume ali ljude”, zaključuju oni.