Društvo

Test o fetusnim anomalijama trudnice mogu obaviti samo kod privatnika

Nifty (NON-INVASIVE FETAL TRISOMY) testom moguće je na bezbjedan i neinvazivan način iz venske krvi trudnice otkriti fetalnu bolest Patau, Edvards ili Daunov sindrom, ali ne o trošku Fonda zdravstva Crne Gore, već isključivo privatno i to za pozamašnu sumu novca, pišu Dnevne novine.

Kako je Dnevnim novinama saopšteno iz najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, NIFTY test se trenutno ne radi u Kliničkom centru.

“NIFTY test se ne radi u Kliničkom centru. Riječ je o skrining testu na najčešće hromozomske amnomalije, koji se radi iz krvi majke. NIFTY test je namijenjen ženama koje su prepoznate da su u rizičnoj grupi za rađanje djece za hromozomskim anomalijama. Nije invazivni test što znači da ne postoji rizik od komplikacija. Međutim, ukoliko test bude pozitivan mora se uraditi amniosinteza”, kazali su Dnevnim novinama iz KCCG i dodali da odgovor na pitanje razmišljaju li da uvedu u KCCG tu dijagnostičku metodu potražimo u Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje.

Ovaj novi neinvazivni test od kraja 2014. godine moguće je uraditi u jednoj crnogorskoj privatnoj laboratoriji.

“Nifty test je otkriven 2010. u svijetu, u Evropi se primjenjuje od 2012. godine, a mi ga primjenjujemo od kraja 2014. godine. Riječ je o neinvazivnoj metodi čija je pouzdanost 98-99 odsto, što znači da je pouzdaniji od Duble i Triple testa”, kazao je Dnevnim novinama direktor te laboratorije dr Dragan Nikolić.

NIFTY test omogućava da se u ranoj trudnoći, iz venske krvi majke, kako je objasnio, na bezbjedan način za majku i plod utvrdi da li fetus ima neki od poremećaja nasljedne osnove.

Najčešći i najpoznatiji nasljedni poremećaj je postojanje viška nasljednog materijala na 21. hromozomu, takozvana trizomija 21 ili Daunov sindrom koji se češće javlja sa povećanjem starosti majke. Česti su i poremećaji 13. para, takozvani Patau sindrom i 18. para hromozoma takozvani Edvardsov sindrom.

NIFTY testom se, pojašnjava Nikolić, mogu otkriti i druge genetske nepravilnosti fetusa, trizomije hromozoma 9,16 i 22, poremećaji broja polnih hromozoma, ali i dobiti informacije o polu fetusa.

“Iako je cijena NIFTY testa visoka za naše prilike, interesovanja ima. Taj test je veoma skup i u inostranstvu, ali smo ga uveli jer smo željeli da omogućimo da se u Crnoj Gori rađaju zdrava djeca. Mjesečno nekoliko žena odradi Nifty test kod nas, a cijena testiranja je 650 eura”, kazao je Nikolić.

Ipak, kako kaže, interesovanje građana nije proporcionalno onome šta se sve dobija Nifty testom – a to je da se na vrijeme zna da li je dijete zdravo, kojeg je pola, da je postupak bezbjedan za majku i dijete, te da trudnica može rasterećena da čeka termin porođaja.

Iako granice za NIFTY test ne postoje, kako kaže, najbolje je da se radi od 10. do 23. nedjelje trudnoće, a idealno bi bilo u 12-13 nedjelji.

“Na rezultate se čeka 10 do 15 dana”, ističe Nikolić.

NIFTY test se preporučuje trudnicama koje su prije toga uradile adekvatan ultrazvučni pregled i posavjetovale se sa svojim ginekologom.

Uprkos visokoj pouzdanosti NIFTY testa, ukoliko se dobije rezultat “visok rizik” za postojanje nekog od hromozomskih poremećaja on mora biti potvrđen nekom od invazivnih dijagnostičkih metoda.

Testiranje nije moguće o trošku države
 
Crnogorske trudnice u skorijoj budućnosti, kako sada stvari stoje, ovaj test neće moći da odrade o trošku države, odnosno u Kliničkom centru Crne Gore kao najvećoj zdravstvenoj ustanovi.

Ministarstvo zdravlja i javne zdravstvene ustanove, saopštila je Dnevnim novinama PR služba resora na čijem je čelu Kenan Hrapović, posvećuju posebnu pažnju unapređenju zdravlja majke i djeteta i u tom kontekstu prenatalnoj dijagnostici u skladu sa strateškim opredjeljenjima za rijetke bolesti.

“U skladu sa tim je i razvijen Centar za medicinsku genetiku u Kliničkom centru koji uvodi sve neophodne procedure za rano prepoznavanje i dijagnostiku nasljednih poremećaja. Međutim, ukoliko nijesu razvijene odgovarajuće procedure u nadležnom centru KCCG, a ukaže se potreba prepoznavanja i dijagnostikovanja nasljednih poremećaja, korisnice zdravstvenih usluga upućuju se u druge centre van Crne Gore sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvenih usluga”, saopštili su iz Ministarstva.

Fond za zdravstveno osiguranje, kako je kazao Dnevnim novinama portparol te ustanove Amer Ramusović, ne utvrđuje obim prava na zdravstvenu zaštitu i standarde zdravstvene zaštite već opšte akte vezane za obim prava i standarde zdravstvene zaštite donosi Vlada Crne Gore na prijedlog Ministrastva zdravlja.

 

Send this to a friend