Društvo

U Crnoj Gori 2.300 tona plastike završi na smetlištima

Program Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine saopštio je da se 21.000 tona plastične ambalaže plasira na crnogorsko tržište kao potrošački i ne-potrošački dio proizvoda godišnje, od čega oko 2.300 tona će završiti direktno na neuređenim odlagalištima i smetlištima.

Iz NVO Green Home ističu da u izvještaju piše da preostalih 89 odsto (18.690) završi na kontrolisanim deponijama, a od ovoga reciklira se zanemarljiva količina od 140 tona godišnje.

U izvještaju se procjenjuje da oko četiri kilograma otpada od plastične ambalaže hrane i pića godišnje po stanovniku, završava na neuređenim odlagalištima.

“Ukupno na kontrolisanim deponijama odloži oko 34 kilograma po stanovniku, za razliku od Hrvatske gdje ovaj procenat iznosi osam kilograma. U susjednoj Albaniji količina nepravilno odloženog otpada iznosi 14 kilograma po osobi, a u Bosni i Hercegovini sedam kilograma”, navode iz Green home-a.

Procjenjuje se da je bolji prihvat plastične ambalaže u Crnoj Gori posljedica visoke koncentracije stanovništva u urbanim sredinama, u kojima se većina sakuplja otpada.

“Obzirom da je Crna Gora, kao potpisnica Barselonske konvencije i obavezama proisteklim iz Okvirne direktive o morskoj strategiji, preuzela odgovornost sprovođenja preventivnih mjera vezanih za upravljanje otpadom i zaštitu morske sredine. U tom smislu ključni korak je da se razvije baza podataka po ovom pitanju uz odgovarajući program praćenja morskog otpada na nacionalnom i lokalnom nivou”, navode u saopštenju.

Iz Green home navode da je potrebno hitno poboljšati sistem upravljanja otpadom, uvesti efikasnu primjenu principa proširene odgovornosti proizvođača, posebno uzimajući u obzir činjenicu da 35 odsto plastične ambalaže pristiže iz uvoza.

“Iako je sistem proširene odgovornosti proizvođača prepoznat u Zakonu o upravljanju otpadom on ne funkcioniše zbog čega bi pored donošenja podzakonskih akata trebalo prilagoditi, odnosno učiniti primjenjivim i efikasnim postojeće zakonske odredbe iz Zakona. Jako fokusiranje na pojedine mjere, poput npr. reciklaže otpada takođe neće dati dobre rezultate ako se ne kombinuje sa drugima poput eko brendiranja koje u Ekološkoj državi ima snažan potencijal, jačanja linije domaće bez-ambalažne proizvodnje robe, ozelenjavanje javnih nabavki i slično”, zaključuju iz ove NVO.

Send this to a friend