Društvo

U Crnoj Gori nema dovoljno ljekara za djecu

ilustracija

U Crnoj Gori ima 166 pedijatara, što nije dovoljno, a u pedijatrijskoj medicini najviše nedostaju logopedi, pedagozi, fizioterapeuti i defektolozi, saopšteno je na panel diskusiji “Nedostatak ljekara za djecu u sistemu javnog zdravstva”.

Direktor Doma zdravlja u Podgorici, Nebojša Kavarić, naveo je da u zdravstvenom sistemu Crne Gore nema dovoljno pedijatara, kao ni zdravstvenog osoblja i pripadajućih zdravstvenih struka koje se bave djecom.

Kavarić je ocijenio da u Crnoj Gori postoji problem sa natalitetom. „Crna Gora polako, ali sigurno, demografski klizi ka starenju stanovništva“.

On je ukazao da drugi problem predstavljaju demografska kretanja unutar Crnoj Gori. „Više od polovine crnogorskog stanovništva trenutno je u Glavnom gradu“, naveo je Kavarić.

On je ukazao na problem starosne strukture u oblasti pedijatrije.

„Više od polovine pedijatara u Crnoj Gori ima 55 i više godina, a od toga trećina od ukupnog pedijatara ima više od 60 godina“, kazao je Kavarić.

Kavarić je saopštio da je na specijalizaciji pedijatrije oko 30 ljekara.

On je ukazao da je prosječan završetak specijalizacije iz pedijatrije pet godina. „Skoro 90, 95 odsto dobitnika specijalizacije ženskog pola”.

“Obično se vrijeme stvaranja porodice vezuje za posljednje godine specijalizacije i tako se dolazak pedijatra produžava za nekoliko godina. Znači, u najboljem slučaju kad date specijalizaciju sada, pedijatrica će doći minimun za pet, najčešće za šest, a uobičajno za osam godina nakon specijalizacije“, pojasnio je Kavarić, dodajući da na Birou rada nema pedijatara.

Prema njegovim riječima, na području Glavnog grada skoro pet hiljada odraslih građana (iznad 18 godina) ostalo je registrovano kod pedijatra.

Kavarić je dodao da je 50 hiljada djece na području Podgorice registrovano kod pedijatara.

„U sistemu ne postoji formalno izabrani doktor za dijete koje će se roditi, ali sva djeca, bez obzira na to što nemaju svog izabranog pedijatra ili drugog ljekara, dobijaju komplentu zdravstvenu zaštitu“, rekao je Kavarić.

Kako je kazao, dijete je osiguranik Fonda zdravstva i činom rođenja dobija zdravstvenu knjižicu i sva prava koja mu pripadaju.

„Formalnost izabranog pedijatra dosta znači ako se sjetimo da je procenat, u zavisnosti od koeficijenta, dvije hiljade djece kod jednog pedijatra. To znači da se svakom pedijatru u Podgorici dodaje još nekoliko stotina djece koja se pregledaju iako nisu formalno registrovana kod tog pedijatra“, objasnio je Kavarić.

On je saopštio da je Ministarstvo zdravlja primijetilo određene tendencije gubljenja interesovanja stomatologa za dječju i preventinu stomatologiju.

„Ozbiljno ćemo se pozabaviti problematikom ukupne stomatološke zaštite djece, koja je neodvojivi dio pedijatrijske medicine“, poručio je Kavarić.

Prema njegovim riječima, najveći deficit u pedijatrijskoj medicini su pedagozi, socijalni radnici, fizioterapeuti, defektolozi, oligofrenolozi i logopedi.

„Nema ih puno ni u školama, ni na području Glavnog grada. Naš predlog za proširenej sistematizacije našeg, a time i svih drugih domova zdravlja bio je dominantno upućen na povećanje stručnjaka ovog tipa“, rekao je Kavarić.

On je, govoreći o Centru za autizam, naveo da su planirani, osim stručnog tima od sedam ljudi, dnevni centri u svim opštinama koji moraju raditi zajedno sa centrima za socijalni radi.

„Da razbijemo svi zajedno famu kod laičke javnosti da Centar za autizam treba da bude zgrada sa deset spratova i rešetkama na prozoru“, poručio je Kavarić.

Marija Palibrk iz Instituta za javno zdravlje saopštila je da trenutno nemaju podatke o subspecijalizacijama. „Tako da ja u ovom trenutku ne mogu reći da li nedostaje dječjih endokrinologa“.

Palibrk je navela da je, prema posljednjim dostupnim podacima iz 2015. godine, u Crnoj Gori 166 pedijatara i doktora na specijalizaciji pedijatrije.

„Znači u Crnoj Gori ide oko 26 pedijatara na 100 hiljada stanovnika, dok je evropski prosjek 17 pedijatara na 100 hiljada stanovnika. Mi smo iznad evropskog prosjeka i, u poređenju sa drugim evropskim zemljama, ne možemo govoriti o deficitu“, rekla je Palibrk.

Ona je istakla da se radi o različitim sistemima, posebno kada je u pitanju primarna zdravstvena zaštita. „Jer na primjer u Britaniji je razvijen koncept porodičnog ljekara uglavnom se problem liječenja djece nalazi u rukama tog doktora.

Snežana Mijušković iz institucije Ombudsmana saopštila je da njihovi izvještaji ukazuju na deficit specijalsita iz različitih oblasti.

Ona je dodala da ima pritužbi i na nedostatak logopeda, defektologa i fizioterapeuta.

Mijušković je ukazala i da u Crnoj Gori ne postoje mogućnosti za ostvarivanje kvalitetne stomatološke zaštite.

„Na teritoriji čitave Crne Gora nisu stvoreni uslovi za kvalitetnu stomatološku zaštitu za djecu sa poteškoćama u razvoju“, rekla je Mijušković.

Send this to a friend