Društvo

U Crnoj Gori samo 20 odsto majki doji djecu

Dojenje nudi najbolji početak života i adekvatan rani razvoj, zbog čega je potrebno dati podršku majkama i promovisati dojenje u svakoj prilici i na svakom mjestu. U Crnoj Gori samo 20 odsto majki doji djecu, a taj procenat bi, zbog značaja za rast i razvoj, trebalo da bude mnogo veći.

To je saopšteno na konferenciji povodom Nacionalne nedjelje dojenja, koju su organizovali Asocijacija preventivne pedijatrije Crne Gore, Dom zdravlja Podgorica, predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori i Ministarstvo zdravlja.

Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore i direktor Doma zdravlja Podgorica, Nebojša Kavarić, pojasnio je da se Nacionalna nedjelja dojenja obilježava sa ciljem da se podigne društvena svijest o značaju i prednostima dojenja, kao i da se pruži podrška dojenju, kako bi se unaprijedilo zdravlje majke i djeteta.

„Dojenje je najjednostavniji, najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbijedi zadovoljenje potreba novorođenčeta za ishranom. Naučno je dokazano da bebe koje su dojene rjeđe obolijevaju u prvoj godini, a i tokom cijelog života. Dojenje blagotvorno djeluje na emocionalni, psihički i intelektualni razvoj djeteta“, kazao je Kavarić.

Po posljednjim istraživanjima, kako je rekao, u Crnoj Gori 20 odsto majki doji djecu.

„Razlozi su različiti, od komfornosti do stvarne nemogućnosti uslovljene nedostatkom mlijeka, ili drugim problemima prilikom uspostavljanja laktacije“, naveo je Kavarić.

U Crnoj Gori, kako je rekao, u okviru škola za trudnice, škola roditeljstva, svajetovališta za brak i porodicu, savjetovalište za reproduktivno zdravlje, savjetovališta za trudnice, porodicama se ukazuje kako da omoguće uspješno dojenje.

„Dojenje ne propagiramo kao modni trend, već kao početak zdravog života i ishrane naše djece. S nadom u bolju statistiku moramo raditi na propagiranju dojenja i dati podršku mladim mamama za dojenje u javnosti u svim aspektima“, rekao je Kavarić.

On je istakao da se mora ukazati na prednost isključivog dojenja u prvih šest mjeseci života djeteta, kao i na značaj nastavka dojenja uz dopunsku ishranu do kraja druge godine.

„Ukoliko svi u našem društvu, na svakom mjestu, u svakoj prilici iskreno i iz srca stanemo iza ovih ideja, jedino tada možemo računati na uspjeh koji će rezultirati značajnim porastom procenta majki koje doje i djece koja time dobijaju eliksir zdravlja i života u najranijoj dobi“, rekao je Kavarić.

Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Osama Makavi Kogali, istakao je da dojenje nudi djeci najbolji početak života i adekvatan rani razvoj.

„Prvu poruku želim da uputim majkama i očevima. Vi ste ti koji imate značajnu ulogu, iz razloga što je dojenje u najboljem interesu vašeg djeteta. Dojenje je dobro ne samo za bebe već i za njihove majke. Istraživanja pokazuju da dojenje pomaže u zaštiti od postpartalne depresije, kancera jajnika i dojke, srčanih oboljenja i dijabetesa tipa dva. Izbor je očigledan i vjerujem da ćete izabrati u najboljem interesu vašeg djeteta“, poručio je Kogali.

On smatra da zdravstveni radnici treba da budu nosioci promjena tako što će edukovati majke i očeve o benefitima i prednostima dojenja, što će podržavati započinjanje dojenja u roku od prvog sata po rođenju, tako što će zahtjevati isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci i tako što će ohrabrivati majke da nastave sa dojenjem do dvije godine uz adekvatnu i bezbjednu dodatnu ishranu.

„Ključno je uraditi obuku zdravstvenih radnika i patronažnih sestara, promovisati optimalnu ishranu djece u vrtićima i raditi na sprečavanju gojaznosti, odnosno prekomjerne težine djece“, kazao je Kogali.

Generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Miro Knežević,  kazao je da se svijest o značaju dojenja kod majki u Crnoj Gori polako mijenja što pokazuje povećanje procenta dojenja u prvom satu sa 14 na 20 odsto.

„Pedijatri kroz svakodnevni rad sa roditeljima ohrabruju majke i razgovaraju o dojenju. Znamo da majčino mlijeko sadrži sve bitne elemente koji su potrebni djetetu. Uz to možemo da govorimo i o psihološkom razvoju djece. Dojenjem štitimo našu djecu i od zaraznih bolesti i od povećanja gojaznosti. Bitan je i razvoj zuba, jer dolazi do pravilnog razvoja zuba, što kasnije smanjuje potrebu nošenja proteza“, rekao je Knežević.

Dojenje, kako je istako, nema alternativu osim kada je u pitanju medicinski indikovan prekid dojenja.

Pedijatar Paša Divanović istakla je da je dojenje hrana, ljubav, lijek i „nezamjenljivo za majku i bebe“.

„I jedno i drugo imaju benefite. Mi želimo da bude mnogo veći procenat majki koje doje i da iznosi 50 odsto. Da bi to postigli, prije svega mi zdravstveni radnici moramo da savjetima trudnicama i majkama pomognemo da bi počele da doje i da održe dojenje. Treba da pokušamo da uklonimo sve prepreke koje se pojavljuju od početka dojenja. Za to nam je potrebna podrška čitave zajednice“, kazala je Divanović.

Ginekolog Željka Ralević, objasnila je da je potrebno da majke shvate dojenje kao najkomforniji, najzdraviji, ali i najjeftniji način ishrane beba.

„U porodilištu treba reći majkama koliko je dojenje bitno za njihovu bebu. Treba im staviti do znanja da dojenje najviše zavisi od njih i njihove volje da istraju u tom procesu uspostavljanja laktacije, koji nekim ženama bude bezbolan, ali nekim ženama treba podrška da istraju. Jer u trenucima kada se lomite da li dati prehranu ili ne, kada imate problem sa ispucalim bradavicama i drugim stvarima, važno je da se ne odustane. Svaka kap mlijeka je bitna i borimo se za svaki dan. Bolje je da dojite dva mjeseca nego mjesec, da dojite šest mjesci nego četiri mjeseca“, rekla je Ralević.

Ona smatra da je majkama potrebno dati podršku da doje na javnom mjestu i da to treba da bude potpuno socijalno i kulturološki prihvatljivo.

„Ne treba da skrećemo pogled od majki koje doje u kafićima, na klupama u parkovima. Treba da ih osmjehom i pogledom osnažimo da nastave i da se osjete lijepo“, smatra Ralević.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Milena
Gost
Milena

Kampanja za popularizaciju dojenja je za svaki pohvalu. Znacaj dojenja daleko prevazilazi pravinost ishrane koji se najcesce istice. Jedan srtani autor ( na zalost ne mogu se sjetiti njegovog imena) iznio je rezultate svog istrazivanja da djeca koja su dojena ne mogu da postaju ljudi ekstremnog kriminogenog ponasanja. Dakle dojenje utice i na pravilan psihogeni razvoj djeteta.

Mirjana
Gost
Mirjana

A Boga mi Gosp.Kavaricu svo cetvoro djece sam doila.Znate vi i svi da treba za dojenje pravilna ishrana.Recite mi da li sa bijednim ruckom majka moze doiti bebu.Mislim da ne.Ni pod stresom a kamo li jos rn.za struju kada dobije.To je sok iz dana u dan a to sve utice na majke.O dojenju ipak znam malo vise od vas.

Mama
Gost
Mama

Svaka koju ja znam doji svoju bebu. Ne doje one žene koje imaju zdravstvenih problema (astma, visok pritisak itd..)

veki
Gost
veki

a koliko majka koristi za bebu pamučne pelene, a posle pere veš mašina

veki
Gost
veki

a koliko majka bebi stavlja pamučne pelene i posle pere mašina

Zadruga 3
Gost
Zadruga 3

Danas mame i tate za 18 rođendaj svojim mezimicama poklanjaju silikone. Kako kasnije očekivati da buduća mama doji svoju bebu?

Send this to a friend