Društvo

Veća odgovornost svih uključenih u obrazovanje romske i egipćanske djece

Obrazovanje je jedan od ključnih prioriteta za romsku zajednicu kako bi se u punom smislu integrisala u društvo, osnažila u svojim ličnim i profesionalnim kapacitetima i bila konkurentna na tržištu rada, a za nesmetan nastavak školovanja, potrebna je veća pažnja svih uključenih pojedinaca i institucija, koji bi trebalo sa dodatnom odgovornošću da se posvete obrazovanju djece.

To je ocijenjeno na konferenciji “Saradnjom do poboljšanog obrazovanja romske i egipćanske djece”, koju je organizovala nevladina organizacija Mladi Romi, uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Izvršni direktor NVO Mladi Romi, Samir Jaha, podsjetio je da ta organizacija konferenciju organizuje treću godinu za redom, navodeći da su prethodnih godina govorili o predškolskom obrazovanju, osnovnoškolskom i srednjoškolskom.

“Ove godine smo se odlučili da stavimo fokus samo na osnovne škole. Želim da iskažem zadovoljstvo što ovdje danas imamo 17 predstavnika osnovnih škola. Prema našim analizama, imamo ukupno 26 škola u kojima ima romske i egipćanske djece. Takođe, ovdje je danas 13 nevladinih organizacija koje se bave pitanjima Roma i Egipćana, a prisutni su i medijatori u obrazovanju”, naveo je Jaha.

Ukazao je da je Crna Gora potpisnica Deklaracije u Poznanju, kojom se Crna Gora obavezala da će povećati stopu upisa i završetka osnovne škole među Romima i Egipćanima na 90 odsto, te povećati stopu upisa i završetka srednje škole na 50 odsto.

“Od ove godine realizujemo projekat koji ima za cilj da djeca koja su u osmom i devetom razredu završe školovanje i da se zadrže u školskom sistemu. Ustanovili smo da je u osmom i devetom razredu najveći broj učenika koji napušta školovanje. Upravo iz tog razloga, smatrali smo neophodnim uvođenje mentorske podrške, kao individualne i specijalizovane podrške za učenike koji završavaju taj nivo obrazovanja. Danas imamo 17 mentora ovdje prisutnih, koji će potpisati ugovore i krenuti sa mentorskom podrškom za 130 djece koja su u osmom i devetom razredu”, rekao je Jaha.

Istakao je i da su u NVO Mladi Romi prošle godine pokrenuli i projekat koji ima za cilj da zadrži djecu u srednjim školama, kao i da im omogući da budu na tržištu rada.

“Uspjeli smo da od 108 djece koju smo pratili tokom prethodne školske godine, njih 102 uspješno završi razred, od kojih je 20 završilo srednju školu, a 11 ih se zaposlilo. S obzirom na to da je prva godina implementacije, to su dosta dobri rezultati, a nesumnjivo to je projekat koji namjeravamo da nastavimo”, kazao je Jaha i dodao da smatraju da je obrazovanje jedan od ključnih prioriteta za romsku zajednicu, kako bi se u punom smislu integrisali u društvo i bili aktivni i punopravni članovi crnogorskog društva, posebno u dijelu tržišta rada.

Predstavnica Ministarstva prosvjete Milica Pajović, kazala je da joj integracija pripadnika RE zajednice u obrazovni sistem prije deset, 15 godina izgledala “kao nešto što će dugo da traje, međutim postignuto je dosta”.

“Radilo se najviše na kvantitetu, tj. trudili smo se da što više djece romske populacije uključimo u škole. Imali smo za cilj veću obrazovnu i socijalnu integraciju pripadnika RE populacije, pa smo do sedam osnovnih škola u Podgorici organizovali prevoz za učenike iz Kampa Konik. Imamo dosta rezultata sa kojima možemo biti ponosni”, rekla je Pajović.

Prema njenim riječima, dosta toga još može da se uradi kad je u pitanju integracija RE populacije u obrazovni sistem, pa se osvrnula i na potrebu većeg upoznavanja RE roditelja sa zakonskom obavezom redovnog pohađanja osnovnog obrazovanja djece, što će voditi ka ostvarenju ovog cilja.

Ona je ocijenila da dalje aktivnosti treba da budu usmjerene i na rad sa RE zajednicom.

Direktorica Osnovne škole “Božidar Vuković Podgoričanin” u Podgorici, Ljubinka Nedić, kazala je da tu obrazovnu ustanovu pohađa 565 učenika pripadnika romske i egipćanske populacije, navodeći da je ta obrazovna ustanova organizator prevoza i 400 učenika koji pohađaju ostalih šest osnovnih škola u Crnoj Gori.

“U školi je trenutno 29 učenika u devetom razredu, a u osmom razredu 48”, navela je Nedić.

Prema njenim riječima, broj djece koja završavaju deveti razred se svake godine povećava.

“Od 43 učenika koja su prošle godine završila deveti razred, po našim saznanjima, oko dvadesetak učenika je upisalo srednju školu, a između 12 i 15 učenika je i dalje pohađa. Što se tiče redovnosti i pohađanja nastave, ogromni su pomaci, posebno zahvaljujući saradnicima u socijalnoj inkluziji”, kazala je Nedić.

Direktorica Osnovne škole “Mileva Lajović Lalatović” u Nikšiću, Vera Božović, kazala je da tu obrazovnu ustanovu trenutno pohađa 179 učenika RE populacije, od čega, kako je precizirala, u osmom razredu 12, a u devetom 25 učenika.

“Jedna od barijera sa kojima su se susretali učenici RE populacije bio je nedostatak udžbenika, koja je, otklonjena na način da se svim učenicima od prvog do devetog razreda dodjeljuju besplatno udžbenici”, navela je Božović.

Prema njenim riječima, mjere koje ta škola preduzima u skladu sa Protokolom u cilju ranog napuštanja školovanja su upućivanje poziva roditeljima, starateljima, obavještavanje Centra za socijalni rad, upućivanje referata o nasilju porodici i policiji, savjetodavni rad sa učenicima.

Božović je najavila da će od ponedjeljka škola započeti sa prevozom učenika.

Direktor Osnovne škole “Radomir Mitrović” u Beranama, Radomir Jočić, kazao je da je na početku školske godine upisano 885 učenika, od čega 140 učenika pripadnika RE populacije.

“Što se tiče završnih razreda osmog i devetog ove školske godine imamo 11 učenika u devetom i šest učenika u osmom razredu. Škola je tokom prošle godine dobila donaciju kombi za prevoz učenika i organizovali smo prevoz za sve romske učenike koji pohađaju našu školu”, istakao je Jočić.

On je ukazao da u školi imaju dva saradnika u obrazovanju, navodeći da su obojica pripadnici RE zajednice.

Nakon izlaganja panelista, uslijedio je radni dio svih učesnika konferencije na kom su se izdvojile ključne preporuke, a neke od njih su već i prepoznate i pomenute od strane govornika.

  • Kada je riječ o javnim institucijama koje su posredno uključene u praćenje i podršku obrazovnog procesa RE djece (Centar za socijalni rad, MUP, Prosvjetana inspekcija itd), pored podizanja svijesti službenika, jačanja njihovih kompetencija u ovim ulogama, dat je i konkretan prijedlog za veću uključenost i bolju saradnju svih uključenih subjekata kroz kreiranje digitalnog sistema i procedura vezane za Protokol o ranom napuštanju školovanja, kako bi proces praćenja i potrebnog reagovanja ubrzao;
  • Problem nedovoljne angažovanosti RE roditelja je moguće rješavati kroz intenzivniju, ali i specijalizovanu saradnju sa RE porodicama/roditeljima (radionice o važnosti kontinuiranog obrazovanja, savjetodavan rad u cilju uspješnijeg roditeljstva, upoznavanje sa zakonskim regulativama koje se tiču redovnog pohađanja škola, veća uključenost roditelja u nastavne i vannastavne aktivnosti itd);
  • Radne grupe su se osvrnule i dale niz preporuka koje se tiču jačanja kompetencija samih RE učenika, pa se kao prijedlozi pojavljuju različite edukativne aktivnosti koje će kod učenika uticati na razumijevanje važnosti kontinuiranog obrazovanja i motivacije za isto kroz radionice, pozitivne primjere mladih iz RE zajednice, preko većeg uključivanja u sportske i vannastavne aktivnosti do uticanja na njihove kapacitete samopouzdanja i drugih pozitivnih osobina;
  • Preporuke su se odnosile i na ostale aktere uključene u svakodnevni obrazovni proces, pa je potrebna dodatna podrška i nastavnicima i mentorima koji bi trebalo da imaju određene i konkretne preporuke za njihov rad, a pored dodatnog senzibilisanja za pomenute uloge, prepoznavanja potrebe za kompletnijim poznavanjem porodičnog miljea iz kojeg RE dijete dolazi (savjetovanje, kućne posjete), postoji potreba da se oni uključe u senzibilisanje ostalih učenika;
  • Konkretno, kada je riječ o mentorima, njihovo prisustvo je potrebno obezbijediti i u mlađim razredima OŠ, a potrebno je i uspostaviti njihovu bolju saradnju sa Saradnicima u socijalnoj inkluziji u oblasti obrazovanja. Zahtijevala su se i njihova konkretna specifična zaduženja od njihovog uključivanja u profesionalnoj orjentaciji učenika, ali i izradi IROP-a za učenika koji ima određene razvojne ili druge teškoće i
  • Ključna preporuka koja se odnosila na Saradnike u socijalnoj inkluziji u oblasti obrazovanja bila je smanjenje obuhvata RE djece po angažovanoj osobi (trenutno 70 učenika/učenica), kako bi njihov rad bio kvalitetniji i obuhvatniji. U prilog tome ide i preporuka njihovog detaljnijeg opisa zanimanja, kao i dodatnih obuka za obavljanje zadataka na toj poziciji, ali i uvođenja sistema kontrole njihovog rada, sve u cilju dobrobiti kontinuiranog obrazovanja RE djece.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
Zapamti već jed
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Zapamti već jed
Gost
Zapamti već jed

20 godina od njih na Vrelima Ribničkim ne mogu da živim. Od nesnošljive buke, krađe, palenje guma,………

Send this to a friend