Nakon velikog pomora školjke palasture u vodama Mediterana, bojazan da će parazit Haplosporidium pinnae zahvatiti Jadransko more postala je stvarnost.
Prvi nalazi na Elafitskim ostrvima, u blizini Dubrovnika, pokazuju smrtnost od 64-74 odsto jedinki, kazali su iz kotorskog Instituta za biologiju mora.
Viša naučna saradnica u Institutu za biologiju mora Vesna Mačić u razgovoru za Radio Jadran priča da je monitornig sproveden prije 10-ak dana u akvatorijumu Žanjica i Dobreča, ali da prisustvo ovog parazita nije primjećeno.
“Tamo, doduše, nema mnogo palastura. Kiša nas spriječava, pa u petak, ako vrijeme dozvoli, ronićemo u zalivu na lokacijama na kojima znamo da je prisustvo ove školjke veliko”, navodi ona.
Mačić je ranije kazala da se prije nekih četiri.pet godina u Boki dogodio ekstremni rast populacije, pa je danas zastupljenost palasture velika na maloj površini. Na 100m² zabilježene su populacije od preko 200-300 jedinki.
Uzgajivač školjki, ronilac i sportski ribolovac iz Kamenara Boško Šupica ističe da kolonija u njegovom uzgajalištu ne pokazuje znake pomora.
“Primjetio sam prisustvo dosta mladih kroz travu, oko godinu do godinu i po starosti, pa čak i onih skroz sitnih. Ljusaka ima više nego prošli put kada sam provjeravao. To je jedan posjas 300 metara dužine i 10-ak širine, a tu ima između hiljadu i dvije hiljade komada”, kazao je Šupica.
Prema informacijama Društva istraživača mora “20000 milja” iz Dubrovnika, zabrinjavajuće je opažanje velikog broja jedinki koje su prema morfološkim znakovima uginule nedavno.
“To je vidljivo prema izostanku obraštaja u unutrašnjosti ljušture te ostatcima tkiva na dnu ljušture, kojim se hrane strvinari. Takođe, zapaženo je nekoliko živih primjeraka kojim je plašt vidljivo povučen s ruba školjke prema unutrašnjosti i koje ne odgovaraju adekvatno na kontakt, odnosno ne zatvaraju ljušturu prilikom pregleda ili je zatvaraju veoma sporo i nepotpuno”, objašnjavaju oni.
Kako navode iz ove organizacije, u izvještaju Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa iz marta ove godine, masovni pomori su zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99 odsto, ali još uvijek nije poznat uzrok i obim pomora u Mediteranu.
Ipak, kombinacija stresnih uslova uzorkovana klimatskim promjenama naglašava se kao potencijalno glavni razlog katastrofalnoj situaciji.
Palastura je zaštićena endemska vrsta i najveća mediteranska školjka.
