Više od 80 odsto osoba sa invaliditetom (OSI) živi u siromaštvu i suočava se sa isključenjem iz društvenog, ekonomskog i kulturnog života, uključujući zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, saopšteno je na regionalnoj radionici Evropskog foruma osoba s invaliditetom (EDF).
Organizovana je regionalna radionica u partnerstvu sa UNICEF-om, uz podršku Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), u okviru projekta “Zaštita djece od nasilja i socijalna inkluzija djece s invaliditetom u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj”.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Osama Makkawi, kazao je da su brojne inicijative dovele do važnih dostignuća i formiranja novih organizacija koje se, kako je naveo, bave dječjim pravima i pravima OSI.
“Uprkos tome, djeca sa invaliditetom i dalje ostaju isključena iz društava i korišćenja usluga, i jednostavno su nevidljiva kod prikupljanja podataka. Procjenjuje se da postoji 5,1 miliona djece sa invaliditetom, a samo 1,5 od njih je prepoznato kao OSI, a ostatak ostaje van svih socijalnih registara”, ocijenio je Makkawi.
Koncept u medicinskom pristupu po kome se djeca sa invaliditetom smatraju defektnim, kako je kazao, doveo je do visokog nivoa njihove marginalizacije i diskriminalizacije.
“To dovodi do njihove društvene stigmatizacije i isključenja iz pružanja obrazovnih usluga i adekvatne socijalne zaštite i podrške”, poručio je Makkawi.
Prema njegovim riječima, djeca sa invaliditetom čine skoro polovinu od ukupnog broja djece, koja žive u javnim ustanovama za socijalnu zaštitu u Evropi.
“U nekim državama čine čak 60 ili 70 odsto, i tu Crna Gora nije izuzetak. Od ukupno 1,5 miliona djece koja su registrovana kao OSI, samo 219 hiljada tj. (14,5 odsto) pohađaju specijalne škole”, naveo je Makkawi.
On je kazao da se institucije reformišu kako bi se eliminisala diskriminacija djece sa invaliditetom, što obuhvata, prikupljanje podataka o OSI u skladu sa međunarodnom klasifikacijom.
“Sprovode se nacionalna istraživanja i administrativni izvještaji. Iako nekoliko država u ovom regionu ulažu značajne napore u prikupljanju podataka, i dalje se suočavamo sa velikim izazovima, kao što je nedostatak konzistentne definicije invaliditeta, korištenje različitih metodologija, kao i nedostatak razumijevanja i stigma u sistemima identifikacije”, pojasnio je Makkawi.
Makkawi poručuje da je neophodno ulagati u socijalnu inkluziju djece sa invaliditetom i njihovu zaštitu od svih oblika nasilja.
Koordinator projekta u EDF-u, Gerrit Stassyns, kazao je da je potreban ujedinjen rad u pružanju podrške u izgradnji inkluzivnog i prosperitetnog svijeta, sa krajnjim ciljem da se okonča siromaštvo.
“Stvari se poboljšavaju, ali dug je put pred nama. Treba da radimo na partnerstvu i da ujedinimo svoje snage kako bismo obezbjedili demokratski univerzalni proces, i zaista se potrudimo da nikoga ne ostavljamo iza sebe, a prioritet damo onima koji su u najvećem riziku”, poručio je Stassyns.
Važan dio radionice u Podgorici je, kako je kazao, razmjena ekspertize o Konvenciji Ujedinjenih nacija (UN) o pravima OSI, u skladu sa Agendom za održivi razvoj do 2030. godine.
“Ova agenda prepoznaje da više od 80 odsto OSI živi u siromaštvu. Oni se suočavaju sa rasprostranjenim isključenjem iz društvenog, ekonomskog i kulturnog života, uključujući zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu”, naveo je Stassyns.
On je ocijenio da je neophodno uložiti sredstva za implementaciju zakonski obavezujuće Konvencije o ljudskim pravima i Konvencije o pravima OSI.
“OSI treba da budu uključeni u sve procese planiranja, implementacije i evaluacije. Stoga, imamo u Podgorici krucijalnu ulogu u razmjeni političkih smjernica i najboljih praksi u implementaciji ciljeva održivog razvoja, u cilju izgradnje inkluzivnog i prosperitetnog svijeta”, poručio je Stassyns.
Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Aleksandra Pavićević, podsjetila je da je osnovana Mreža organizacija OSI, koja je, pripremila i dostavila Komitetu za prava OSI alternativni izvještaj o sprovođenju Konvencije o pravima OSI u Crnoj Gori.
“Zaključna razmatranja Komiteta postala su važna alatka u našem aktivizmu i još jedan dokaz koliko je važno uključivanje svih aktera koji se bave pravima OSI, da bismo istinski radili na unapređenju njihovog položaja”, pojasnila je Pavićević.
Ona je kazala da će Mreža OSI nastaviti da se zalaže za inkluzivno i ravnopravno društvo, “bez prepreka i jednakih mogućnosti za sve”.
“Saradnju sa UNICEF-om ćemo nastaviti da razvijamo kroz realizaciju projekta “Podrška za znanje, znanje za podršku”, pomoću kojeg namjeravamo da nastavimo da utičemo na poboljšanje uslova za OSI”, najavila je Pavićević.
Specijalistkinja za zaštitu djece od nasilja iz regionalne kancelarije UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju, Guzal Kamalova, podsjetila je da sve države Zapadnog Balkana učestvuju u regionalnoj inicijativi, koja je počela 2016. godine, a koju finansira Evropska komisija u saradnji sa UNICEF-om.
“U mnogim državama je došlo do važnih razvoja u legislativi, i to je omogućilo da zakonodavni okviri u pojedinim državama zaštite djecu od nasilja, i uključe djecu sa invaliditetom u prioritete država”, kazala je Kamalova.
Prema njenim riječima, važan aspekt te inicijative je prikupljanje podataka o situaciji djece sa invaliditetom u državama Zapadnog Balkana, na osnovu koje je urađena sveobuhvatna analiza.
“U Crnoj Gori su NVO učestvovale u usvajanju procedura za dnevne centre. Imali smo zaista uspješan proces pripremanja izvještaja za Komitet za prava OSI, a ovaj put su u njemu zaista naglašenja pitanja djece sa invaliditetom. Osnovane su Mreže OSI i u procesu je formiranje mreža sa drugim državama”, kaže Kamalova.