Društvo

Vojinović: Do 2035. za životnu sredinu više od 1,42 milijarde eura

Međuvladina konferencija o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, tokom koje će se otvoriti pregovori u 27. poglavlju Životna sredina i klimatske promjene, održava se danas u Briselu, jer je svih 28 država članica EU jednoglasno zaključilo da se Crna Gora smatra spremnom da otpočne pregovore u ovoj oblasti.

U pitanju je poglavlje koje je, po mnogim parametrima, ali prvenstveno po iskustvu novih država članica iz ranijih talasa proširenja, jedno od najtežih i finansijski najzahtjevnijih u pregovaračkom procesu.

Kako je u untervjuu za Pobjedu kazala šefica šefica pregovaračke grupe za poglavlje 27 Ivana Vojinović, ovo znači da počinje nova, naprednija faza u pregovaračkom procesu za ovo poglavlje, a koja nam donosi nove obaveze i novu odgovornost.

“Već po povratku iz Brisela u Podgoricu nastavićemo sa rješavanjem otvorenih pitanja u ovoj oblasti, shodno obavezama koje smo postavili u Pregovaračkoj poziciji. Pregovori će se voditi na osnovu Pregovaračke pozicije kao obavezujućeg dokumenta za našu državu, i na osnovu koje ćemo nastojati da ispregovaramo najpovoljnije uslove za Crnu Goru usmjerene ka podizanju standarda u životnoj sredini, a sve sa krajnjim ciljem da novi procesi u ovoj oblasti unaprijede kvalitet života građana”, kazala je Vojinović.

Prema njenim riječima, do sada urađene finansijske projekcije procijenile su da je do 2035. godine u oblast životne sredine neophodano investirati 1,429 milijardi eura za izgradnju nove/održavanje postojeće ekološke infrastrukture, sanaciju posljedica zagađenja i degradacije prirodnih resursa, kao i za uspostavljanje novih standarda i preventivnih mehanizama za sprečavanje ugrožavanja životne sredine.

“Određeni dio tih sredstava od preko 100 miliona već je u periodu 2016-2018. obezbijeđen i uložen, u oblast kvaliteta vazduha, sanaciju odlagališta otpada, izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, izgradnju kanalizacione i vodovodne mreže, zaštitu prirode, sanaciju industrijskog zagađenja itd. A samo je u posljednjih desetak godina u infrastrukturnu izgradnju i razne programe i projekte u oblasti životne sredine, na državnom i lokalnom nivou, uloženo preko 200 miliona eura”, objasnila je ona.

Vojinović je naglasila da su zbog ravnomjernog rasporeda finansijskih ulaganja i samnjenja opterećenje poreskih obveznika, predvidjeli faznu realizaciju investicionih i infrastrukturnih ulaganja za poglavlje 27.

“Dakle, iako obezbjeđivanje finansijskih sredstava nije jednokratno, već tokom dužeg vremenskog perioda pažljivo gradimo finansijsku konstrukciju uključivanjem svih raspoloživih izvora finansiranja. Naše polazište je da se svaka aktivnost finansira iz onog izvora koji neće stvoriti dodatni finansijski teret na državni i opštinske budžete u smislu generisanja novog zaduživanja. Kako ova oblast podrazumijeva brojne kapitalne investicije u infrastrukturu otpada i otpadnih voda, unapređenje tehnoloških procesa u industriji i sl. dominantni finansijski izvori su: povoljni kreditni aranžmani, IPA, donacije, te sredstva iz državnog i opštinskih budžeta, kao i Eko fond”, navodi ona.

Ističe da su sva investiciona i ostala ulaganja u oblast životne sredine nužna su i opravdana.

“Zapravo, ovdje ne govorimo o troškovima, već isključivo o dugoročnim investicijama u unapređenje uslova javnog zdravlja i kvaliteta života građana Crne Gore, kao i konkurentnosti cjelokupne privrede. Sprečavanje zagađenja je često skupo, međutim, otklanjanje zagađenja kada je šteta već učinjena neuporedivo je skuplje”, tvrdi Vojinović.

Kako ističe, najveći finansijski teret od 841 milion eura će se ticati oblasti kvaliteta voda, kroz izgradnju postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i infrastrukture u oblasti pijaće vode i zaštite od poplava.

“Trenutno u našoj državi postoji osam postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a u toku je izgradnja još tri. Stvoreni su preduslovi za početak radova na izgradnji sličnih sistema u: Danilovgradu, Andrijevici i Petnjici. Potpisan je ugovor za projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacione mreže i postrojenja za kanalizacioni mulj za glavni grad u iznosu od preko 50 miliona eura, a koji se realizuje uz podršku KfW banke i WBIF granta, kao i sredstava glavnog grada. U svim opštinama radi se i na rekonstrukciji, sanaciji i izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže”, naglašava ona.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Nurko
Gost
Nurko

Prvo nahranite ovaj jadni narod pa onda razmisljajte o svemu ostalome!!!
Bicemo prva zemlja koja je gladna usla u evropu!!!

Zzzz
Gost
Zzzz

To znači samo jedno – nova zaduženja!

Boba
Gost
Boba

Bitno je gospodjo da si ti ispozirala

Toni
Gost
Toni

Milijardu i po? Više od polovine spoljnog duga? A kako da ne, ako se potroši deseti dio toga, dobro je

Pravedni
Gost
Pravedni

@Toni misliš milijardu i sedamsto pedeset miliona. Ali zasto do 2035 kada bi Crna Gora trebala do 2025 da bude članica Evropske Unije? 🇲🇪🇪🇺 💶💶💶💶💶💶💶💶💶💶💶💶💶💶💶

Send this to a friend