Društvo

Za 12 godina od alkoholizma se liječilo preko 4,6 hiljada osoba

Alkoholizam

U Crnoj Gori se u tokom dvanaestogodišnjeg perioda od alkoholizma liječilo 4.635 osoba, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje IJZ dostavljeni CdM-u. Na temelju podataka iz njihovog informacionog sistema, a koja sadrži podatke o broju posjeta ljekarima sa dijagnozom F10 (Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola) u Crnoj Gori, nije moguće donijeti precizan zaključak o tome da li se broj zavisnika od alkohola povećava ili smanjuje, te koliko je ovih pacijenata zatražilo psihijatrijsku pomoć, koliko ih je bilo podvrgnuto liječenju ili se ponovno vratilo na liječenje.

<<<Oko 30.000 osoba u Crnoj Gori ima problema sa alkoholom: Pogrešna uvjerenja – djeca od malih nogu stiču utisak da je alkohol prihvatljiv<<<

Godine: Broj posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti zbog F10:
2010. – 449
2011. –  595
2012. – 546
2013. – 484
2014. –  569
2015. – 420
2016. – 349
2017. – 316
2018. – 335
2019. – 373
2020. – 271
2021. – 228

Izvor: Statistički godišnjak o zdravlju stanovništva i zdravstevnoj zaštiti u Crnoj Gori

U IJZ u izjavi za CdM ističu da zdravstveni sistem pruža zdravstvenu zaštitu osobama koje dugotrajno koriste alkohol i osobama kojima je potrebno pružanje hitne medicinske pomoći uslijed intoksikacije alkoholom.

<<<Ne zna se koliko je alkoholičara u Crnoj Gori: Najveći problem je kada zavisnik ne želi da se liječi<<<

Međutim, naglašavaju da je prepoznato da nedostaju mehanizmi daljeg praćenja, postupanja i brige o ovim osobama, naročito u populaciji mladih, u cilju prevencije dalje zloupotrebe alkohola.

“Izrada Protokola o postupanju nakon detekcije intoksikacije alkoholom za službe hitne pomoći prepoznaje se kao značajan iskorak”, istakli su iz IJZ.

<<<Ispovijest: Alkohol je lagano ubijao mene, a ja sam i dalje pokušavao da uspostavim kontrolu nad njim<<<

Značajno je, kažu, napomenuti da su Programom za prevenciju štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori u oblasti liječenja/tretmana planirane sljedeće aktivnosti u okviru zdravstvenog sistema i to:

– Organizovanje multisektorskih sastanaka sa ciljem nalaženja rješenja za hospitalni tretman žena zavisnica. Smještajni kapaciteti u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici “Dobrota” su nedovoljni, iako postoji žensko odjeljenje, broj kreveta je ograničen.

– Kada govorimo o psihosocijalnoj pomoći, planirana je kontinuirana edukacija medicinskog kadra u Centrima za mentalno zdravlje i Savjetovalištima za mlade pri domovima zdravlja o sprovođenju grupne terapije za osobe sa problemom alkoholizma i članove njihovih porodica.

– Planirano je dodjeljivanje socijalnog radnika zavisniku od alkohola nakon završetka institucionalnog tretmana, jer nakon otpusta pacijenti budu prepušteni sami sebi, ukoliko nemaju podršku porodice. Specijalna bolnica “Dobrota” je do početka pandemije COVID 19 imala u okviru bolnice produženu socioterapijsku grupu liječenih zavisnika što se pokazalo veoma efikasnim.

– Planirana je izrada programa koji bi pružio podršku liječenim zavisnicima prilikom zapošljavanja ili moguće prekvalifikacije radi bolje resocijalizacije. Ukoliko bi se realizovala ova aktivnost, smanjio bi se broj liječenih alkoholičara koji bi se vratili u sredine gdje se nudi i pije alkohol.

U IJZ ističu da je Svjetska zdravstvena organizacija u nacrtu nove Globalne strategije za smanjenje štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja uključila novi cilj, a to je smanjenje štetne upotrebe alkohola za 20 odsto do 2030. godine.

“Strategijom je postavljeno šest prioritetnih oblasti za djelovanje koje bi donijele najbolje rezultate: cjenovna politika koja uključuje poreze, ograničavanje dostupnosti alkohola, zabrana reklamiranja alkoholnih pića, jačanje odgovora zdravstvenog Sistema, obezbjeđenje dostupnosti zdravstvenih informacija i povećanje svijesti o štetnom uticaju alkohola na zdravlje i mobilizacija i osnaživanje zajednice”, ističu u IJZ.

Naglašavaju da ostoji znatno izražena potreba za implementacijom edukativnih i preventivnih programa koji bi trebalo da budu ciljano usmjereni na: promjenu normativnih uvjerenja mladih o sveprisutnoj konzumaciji alkohola kod vršnjaka; osnaživanje mladih da ne percipiraju alkohol kao svojevrsni socijalni imperativ i neizostavni činilac dobre zabave („no booze no party“) i razbijanje duboko ukorijenjenih socioloških predrasuda, iskrivljenih uvjerenja i mitova o alkoholu i njegovoj konzumaciji.

“S obzirom na činjenicu da je alkoholizam kompleksan problem potrebno je raditi multisektorski, dati ulogu i važnost brojnim akterima u rješenju gore navedenih problema, počev od Uprave policije, ugostitelja i prehrambenih trgovaca, do zdravstvenih radnika. Svaki subjekt iz svog domena može doprinijeti prevenciji štetne upotrebe alkohola. U skladu sa preporukama, liječenje alkoholičara se vrši na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore, kao i u Specijalnoj bolnici za psihijatriju “Dobrota””, smatraju u IJZ.

Podsjećaju da u Crnoj Gori ne postoji Registar zavisnika od alkohola, tako da se ne može govoriti o preciznim podacima.

Prema podacima iz Nacionalnog istraživanja o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore koje je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore 2017. godine više od 60 odsto stanovnika uzrasta od 15 do 64 godine starosti je barem jedanput u posljednjih 12 mjeseci konzumiralo alkoholno piće, bez značajne razlike među polovima.

Među mladim odraslim osobama (15 do 34 godine) 65,2 odsto je navelo da je pilo akohol nekada u životu, a više nego svaka druga osoba (54,2 odsto) je alkohol upotrebljavala u prethodnih godinu dana. Kada je opijanje u pitanju 1,5 odsto ispitanika je izjavilo da se gotovo svakodnevno opijalo u prethodnih godinu dana, 6,1 odsto odraslih se opijao jednom mjesečno, dok 66,3 odsto ispitanika nikada nije pilo do intoksikacije u toku prethodnih godinu dana.

Ministarstvo zdravlja je krajem 2021. godine usvojilo Program prevencije štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori za period od 2022-2024. godine.

“Uzimajući u obzir da je povećanje akciza na alkohol pokazana kao jedna od najučinkovitijih mjera prevencije ovim programom je planirana izmjena Zakona o akcizama u dijelu povećanja akciza na alkohol, kako bi se i na ovaj način smanjila dostupnost alkohola. Osim toga, ovim programom je predviđeno iniciranje izmjene Zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva kojim bi se predvidio Registar o posljedicama štetne upotrebe alkohola, a sve u cilju njegovog daljeg uspostavljanja i održavanja. Nakon uspostavljanja ovog registra na raspolaganju bi bili podaci o morbiditetu (obolijevanju) i mortalitetu (smrtnosti) od bolesti uzrokovanih dejstvom alkohola”, zaključili su u IJZ u izjavi za CdM.

Nataša Pajović

7

avatar
1000
6
1
0
 
7
Dragan DragovićAlkosSpasi i sohraniPoreski obveznigojko sisa
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Dragan Dragović
Gost
Dragan Dragović

Da li je kod nas veći problem : zavisnost od alkohola ili kokaina ?

Alkos
Gost
Alkos

Prazna priča, zaključak je da se ne može zaključiti, i tralalatralala neki planovi i strategije i programi

Poreski obvezni
Gost
Poreski obvezni

Ne želim da se mojim novcem liječe namjerni ,,bolesnici”. Niko ne ćera na lokanje, drogiranje i pušenje. Kako su imali para za to plaćati, imaće i za plaćanje liječenja. Samo neka preusmere iste pare.

gojko sisa
Gost
gojko sisa

Pustite živalj da pije.

JA PAJA
Gost
JA PAJA

Je li ovo samo za Nikšić?😂😂😂

Spasi i sohrani
Gost
Spasi i sohrani

Jok, u Nikšiću se niko ne liječi, a nije ni da su alkoholičari, nego su svi kockari pojedenog mozga koji se ponašaju isto kao da rone u buretu rakije.

Masta
Gost
Masta

A koliko ih se izlijecilo?

Send this to a friend