Više od dvije milijarde ljudi širom svijeta živi bez vode za piće u svojim domovima, govore podaci organizacije Ujedinjenih nacija, dok trećine svjetske populacije doživljavaju tešku nestašicu vode u trajanju od najmanje mjesec dana tokom godine. Crna Gora spada u vodama najbogatija područja na svijetu, pa Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja teži da sačuva to naše bogatstvo, piše Pobjeda.
Kako je tom listu kazao generalni direktor Direktorata za vodoprivredu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Momčilo Blagojević, u prethodne dvije godine iz nacionalnog budžeta i međunarodnih fondova obezbijeđeno je više od 30 miliona eura za projekte u cilju boljeg upravljanja vodnim resursima i obezbjeđenja kvalitetnog vodosnabdijevanja stanovništva, posebno u ruralnim područjima.
“Odgovornim odnosom prema značajnim vodnim resursima, kroz brojne aktivnosti na zaštiti voda, zaštiti od voda i obezbjeđenju dovoljnih količina pitke vode, Crna Gora, ujedno, daje doprinos i odgovoru na ozbiljne globalne izazove u ovoj oblasti, od kojih su najveći vezani za nedostatak pitke vode za milijarde stanovnika planete, zagađenje voda i sve izraženije poplave kao posljedica klimatskih promjena”, kazao je Blagojević.
Istakao je da se čak 95 odsto riječnih tokova u Crnoj Gori formira na njenoj teritoriji.
“Crna Gora je bogata vodnim resursima i u odnosu na svoju površinu spada među vodom najbogatija područja na svijetu. Za potrebe vodosnabdijevanja u najvećem procentu se koriste podzemne vode, čak 90 odsto. Sa druge strane, Crna Gora pripada terenima dinarskog karsta, koji se karakterišu specifičnim morfološkim i hidrogeološkim karakteristikama. Osnovna karakteristika ovakvih terena je neravnomjerna disperzija izvora i dubina do nivoa podzemnih voda, pa tako za posljedicu imamo neravnomjernu raspodjelu voda na teritoriji Crne Gore”, kazao je Blagojević.
Podzemne vode karstnih terena Crne Gore posebno su ranjiv resurs na zagađenje, a naročito na klimatske promjene, pa veliku pažnju posvećuju održavanju njihovih prirodnih funkcija.
“Podsjetimo se poplava iz 2010. godine koje su zadesile Crnu Goru, sa velikim materijalnim posljedicama. Zahvatile su čak 21 opštinu, sa najvećim posljedicama u slivu Skadarskog jezera. Poplave su se dalje ponavljale 2012, 2014. i 2016. godine. Ovo je vidljiva posljedica sve većeg uticaja klimatskih promjena”, naglašava Blagojević.
Što se tiče projekata, on navodi da su u februaru 2017. godine, započeli sa implementacijom projekta podržanog od strane IPA 2014 fonda, „Jačanje kapaciteta u cilju implementacije Okvirne direktive o vodama“.
“Ovim projektom pripremamo prve planske dokumente usaglašene sa najvećim standardima EU u oblasti voda. Planovi upravljanja rječnim slivovima (jadranskim i dunavskim), će biti završeni do kraja juna. U okviru ovog projekta posebno ističem aktivnost Uspostavljanje monitoringa podzemnih voda u okviru koga je urađen Program hidrogeoloških istraživanja, koje smo sproveli prošle godine. Pored uspostavljanja kontinuiranog praćenja nivoa, temperature i količina podzemnih voda, istražno bušenje izvedeno u okviru ove aktivnosti, od 1.200 metara, pomoglo nam je da detektujemo podzemne vode u mnogim bezvodnim područjima. Podsjetimo se pozitivnih istražnih bušotina u: Banjanima, Goliji, Čevu, Radovču, slivu Cijevne, Vučjem studencu u Danilovgradu”, kazao je Blagojević.
Ovaj projekat nastavljaju u okviru novog IPA 2016 projekta, kojim su odobrena sredstva za projekat „Dalje unapređenje monitoringa voda“.
“Novih 1.500 metara istražnog bušenja iskoristićemo za dalja istraživanja u cilju praćenja voda i obezbjeđenju vode u bezvodnim područjima Crne Gore, što će biti značajan podsticaj za oživljavanje seoskih područja i njihov razvoj”, naglašava Blagojević.
Što se tiče očuvanje rijeka, regulacija i zaštita od poplava on ističe da su mjere regulacije degradiranih vodotoka, usljed nekontrolisane eksploatacije rječnih nanosa, zahtijevale sistematski pristup. U aprilu 2017. godine, Vlada je na prijedlog Ministarstva uvela moratorijum na eksploataciju materijala iz rječnih tokova.
“Uz podršku Svjetske banke, Ministarstvo poljoprivrede implementira projekat regulacije Grnčara i Lima u iznosu od 500.000 eura, u okviru koga su već pripremljeni planovi održive eksploatacije materijala iz ove dvije rijeke. Planovima su definisane lokacije sa kojih se može vršiti održiva eksploatacija materijala iz vodotoka sa projektovanom količinom materijala koja se može ukloniti. Dodatno, projektom će se do kraja godine završiti i glavni projekti izgradnje nasipa u cilju zaštite od poplava, nakon čega slijede infrastrukturni radovi izgradnje nasipa na definisanim lokacijama na Grnčaru i Limu”, kazao je Blagojević.
Na planu zaštite od poplava, uz podršku GIZ-a pripremljena je preliminarna procjena rizika od poplava i hidraulički model rijeke Bojane, kojim su detektovane rizične poplavne zone.
“Ovi podaci će nam pomoći za dalju implementaciju novog regionalnog projekta u slivu rijeke Drim, koji Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja realizuje u saradnji sa regionalnom i lokalnom kancelarijom UNDP-a uz finansijsku podršku Adaptacionog fonda, u iznosu od 10 miliona dolara, kao prvi regionalni projekat u Istočnoj Evropi”, kazao je Blagojević.
Dodaje da je 1,2 miliona dolara iz projekta planirano za Crnu Goru, koja će se iskoristiti za pripremu glavnog projekta sanacije nasipa na Bojani i infrastrukturnih radova izgradnje nasipa na prioritetnim dionicama.
Sredstva iz novog projekta Program Sava – Drina koridor, biće opredijeljena i za izgradnju objekata za vodosnabdijevanje i navodnjavanje u slivu Drine i pripremu novih podloga za regulaciju vodotoka Tare i Ćehotine.
“Zaštita vode kao strateškog resursa Crne Gore predstavlja naš zalog za buduće generacije i tim ciljom ćemo da se vodimo kada je u pitanju očuvanje ovog resursa. Projekti uspostavljanja kontinuiranog monitoringa, tj. praćenja nivoa podzemnih voda, njihove temperature i količina, kao i površinskih voda omogućiće da budemo svjesni trenutnog stanja vodnih resursa i načina zaštite voda”, naglašava Blagojević.
Što se tiče zaštite voda sljedeća faza su, ističe on, infrastrukturni radovi na Bojani, Limu, Grnčaru i Gračanici.
“A u narednom periodu ćemo raditi na pripremi projektne dokumentacije i za sve druge vodotoke, kako bismo imali jedan veoma uređen i održiv sistem kada je u pitanju zaštita od voda”, zaključuje Blagojević.
