Na listi prioriteta u fazi pregovora u kojoj se Crna Gora nalazi su medijske slobode, poručio je ministar kulture Aleksandar Bogdanović, na okruglom stolu organizovanom povodom Nacrta zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
On je istakao da se oblast slobode medija u Crnoj Gori koncipira shodno strateškim ciljevima, a jedan od najvažnijih je pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
“Takođe je važan mehanizam institucionalnog unapređenja i održivosti medijskog ambijenta na principima slobode izražavanja i koncepta institucionalne nezavisnosti regulacije i samoregulacije medijske industrije”, kazao je ministar.
Kako je dodao, faza pregovora u kojoj se Crna Gora nalazi i izvjesnost evropske perspektive prirodno podrazumijeva ispunjavanje visokih demokratskih standarda.
“Tom cilju smo iskreno posvećeni, a na listi prioriteta i pažnje svakako jesu i biće medijske slobode. U ovoj fazi EU integracija, a shodno preuzetim obavezama iz pregovaračkih poglavlja i strateških dokumenata pristupanja, Crna Gora pravno baštini i implementira visoke međunarodne standarde slobode i nezavisnosti medija”, naglasio je Bogdanović.
To je ključni zakon za medije koji posluju na crnogorskom tržištu, kaze šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije.
“Riječ je o ključnom pitanju, pitanju slobode medija, neophodno je da se svi uključimo kako bi u isti ugradili najbolja riješenja i prakse”, ističe ona.
“Na Crnoj Gori je da kao zemlja kandidat uskladi svoje zakonske propise, koji se odnose na audio-vizuelne medijeske usluge, sa tekovima EU i međunarodnim standardima” ,poručio je Herman Špic iz delegacije EU u našoj zemlji.
“Nadam se da će zakon omugućiti medijima, da rade bez političkih pritisaka i u skladu sa međunarodnim standardima”, dodao je.
Mnogo je napretka u nacrtu pomenutog zakona, ocjenjuje i ekspert Savjeta Evrope Žoan Barata. Pojašnjava da je ispunjavanje međunarodnih standarda impertaiv, te da je u tome pomoglo i učešće zainteresovanih strana.
“O zakonima o medijima se mora raspravljati, institucije moraju uzeti u obzir mišljenje zainteresovanih strana, smatram da je to dio dobrog procesa. U mnogim zemljema ne možete vidjeti ovoliki stepen uključenosti u formulisanju ovakvih zakona, nažalost”, konstatovao je Barata.
Cijeli proces bio je transparentan, a vođena je demokratska javna rasprava, sa ciljem usvajanja najboljih riješenja iz oblasti medija, naglašavaju iz Ministarstva kulture.
“Imali smo zahtjev legitiman tri komercijalne televizije sa nacionalnom pokrivenošću, sve su tri bile u radnoj grupi sa različitim viđenima različitih pitanja. Sve je u skladu sa demokratskim odlučivanjem rezulta rada 17-očlane Radne grupe”, rekao je Željko Rutović.
Iz Ministarstva kulture poručuju i da je Vlada otvoren partner na planu demokratskih i reformskih procesa, na bazi EU standarda, uređenog ambijenta medija, kao preduslova za izgradnju otvorenog, multikulturnog društva, uz punu posvećenost evropskim integracijama.
Dosta se polemike na okruglom stolu o zakonu o AVM uslugama vodilo oko procenta sopstvene produkcije koji bi televizije sa nacionalonom pokrivenošću trebalo da prave.
Eskperti smatraju da bi bilo kakvom rješenju trebalo da prethodi adekvatna ekonomska analiza, u Ministarstvu kulture i savjetu AEM-a kažu da kvantitet nije i kvalitet, a da je imperativ očuvanje medijskog pluralizma, te da nije cilj gašenje medija.
Izvršna direktorica Nove M Ivana Šebek potcrtala je da je region primjer da telvizije pribjegavaju pravljenju jeftinih sadržaja i da se to mora izbjeći u Crnoj Gori.
U nacrtu zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama piše da je obavezan procent sopstvene produkcije za komercijalne emitere 10 odsto.
U Crnoj Gori tri su komercijalne televizije – Nova M, Prva i Vijesti.
Kada je riječ o sopstvenoj produkciji svaka debata treba da bude zasnovana na adekvatnoj ekonomskoj analizi, kategoričan je ekspert Savjeta Evrope, koji je pomagao u izradi Zakona.
“Kada govorimo brojeve 15 ili 20 odsto, u potpunosti je arbitrarno, možemo da kažemo da bi 50 bilo fenomenalno, ali kada pogledate situaciju u zemlji, vidite da zemlja nema taj kapacitet da proizvodi toliku količinu sopstvene proizvodnje, tako da bih preporučio da svaka diskusija ne bude zasnovana na intuiciji i željama, već podacima i onome što se moći postići. Vidio sam fantastične zakone, koji postavljaju visoke pragove u pojedinim oblastima, ali kada je riječ o primjeni onda emiteri moraju da kažu – izvinjavam se, ali ja nemam ni novca, ni kapaciteta za tako nešto. Bitno je da svakom rješenju prethodi precizna ekonomska analiza”, rekao je Barata.
Svi zakoni pa i medijski, moraju se prilagoditi trenutnom stanju na tržištu, u ovom slučaju medijskom, kaže ekspertkinja Sandra Bašić Hrvatin. Saglasna je da je adekvatna analiza tržišta neophodna.
“Nemojte prihvatati neke odredbe, koje će možda na papiru izgledati dobro, a dugoročno će uništiti tržište i onda ćete imati možda 40 odsto sopstvene produkcije u zakonu, a jednu televiziju”, poručila je.
Vijesti i njihov predstavnik u Radnoj grupi Vuk Maraš tvrde da je neophodno da procent sopstvene produkcije bude čak 25 odsto, zbog navodnog očuvanja crngoorskog identiteta. Taj prijedlog nije prošao ni glasanje na Radnoj grupi.
To bi, tvrde pojedini članovi Radne grupe, vjerovatno dovelo do gašenja makar dvije televizije, što je u suprotnosti sa razvojem i unapređenjem medijskog pluralizma.
Sa druge strane članica Radne grupe za izradu Zakona o AVM uslugama, Šebek, ističe da kvanitiet ne znači i kvalitet, te da je priča Vijesti krajnje populistička i neprimjerena.
Ističe da je Radna grupa imala 17 članova, a da se svim predlozima glasalo, pa i o onim koji su pristigli od Vijesti, što je i najdemokratičniji način prilikom odlučivanja.
“ 17 članova je na najdemokratičniji način došlo do ovog nacrta za koji smatram da je kvalitetan. Nema demokratičnijeg načina od glasanja za određene prijedloge. Maraš je svoje prijedloge davao na glasanje i oni nijesu prošli, prosto moramo se naučiti demokratiji, ne možemo da ne podržavamo nešto samo zato što nije po našem. Ovo što Vijesti predlažu procent sopstvene produkcije, apsolutno ne doprinosi medijskom pluralizmu, kojem svi težimo. Posrijedi je populistička priča da samo jedan komercijalni emiter brine o crnogorskim građanima i njihovim interesima, to nije tačno. Nametanje kvote veće od postojeće vodi u dalje gašenje komercijalnih emitera. Možemo da dođemo do situacije da imamo 50 odsto domaće produkcije, a da taj sadržaj bude nikakav, samo pogledajte sadržaje televizija u regionu. Znate npr. da je urušeno medijsko tržište u Srbiji zbog jeftinih sadržaja.
Povećanje kvota može dovesti do gašenja dakle makar dvije televizije i onda može doći do nonsensa o kojem je govorila Hrvatin, da imate 40% domaće produkcije, a da posluje samo jedna komercijaln televizija. Samo zbog toga što ta jedna televizija ne može da se proda, na njihovu žalost. Vijesti su u pregovorima da se prodaju konstantno”, rekla je Šebek.
Maraš, pak, tvrdi da navodno kod Ministarstva kulture nije bilo volje da se napravi ekonomska analiza.
“Ono što nijeste uradili vi iz Vlade je da se naparavi ekonomska analiza da bi vidjeli i utvrdili kvotu”, kazao je.
“Pregled ekonomske analize nije dio sadržaja zakonskih ovlašćenja Ministarstva kulture,” naglasio je Rutović.
“Ekonomska analiza bi pokazala da su Vijesti sa svim tim procentom u stanju potrebe da ih Vlada motiviše i da im da donaciju od preko 600 hiljada eura, ne možete da pratite toliko sopstvene produkcije, a da budete profitabilni”, ocijenila je Šebek.
Član Savjeta AEM-a Ranko Vujović takođe je istakao da je procenat od 10 odsto u cilju očuvanja medijskog pluralizma.
“Za nas koji smo glasali da u zakonu stoji obaveznih 10 odsto sopstvene produkcije, razlog je bio isključivo strah da bi se većim procentom ugrozio pluralizam medija, odnosno televizija u Crnoj Gori. Nama ne treba posebna ekonomska analiza da bi znali šta se dešava na marketinškom tržištu u Crnoj Gori. Svi znamo da je marketinški kolač za televizije oko četiri miliona i da se dijeli na četiri televizije, da svaka dobija otprilike po milion, a da bi televizija godišnje radila trošak je dva miliona, pa vi sada vidite da li bi to ugrozilo opstanak televizija i pluralizam”, dodao je.
Rutović je za Novu M rekao je da je Vlada uradila sve u skladu sa najboljom evropskom praksom i međunarodnim standardima, a na populističke poruke o procentu sopstvene produkcije, u cilju navodnog očuvanja identiteta kaže da intencija predloženog zakonskog teksta jeste normativna i sveukupna garancija slobode izražavanja i zaštita pluralizma.
“Svaka mjera koja bi uticala na smanjenje pluralizma, na smanjenje slobode izražavanja ne bi bila uputna i ne bi bila kfalifikovana kao dobro riješenje. Svako normiranje iz ugla sopstvene programske produkcije može biti obeshrabrujuće”, smatra on.
Na pitanje da li kvantitet znači i kvalitet on odgovara da će opisna norma, koja će porobiti probleme implementacije zakonskog rješenja, imati potencijalno kontraefekat, gdje će emiteri žuriti da ispune normu na uštrb kvaliteta sopstvene produkcije i onoga što je javni interes.
“Javni interes je onda kada komercijalni emiteri prave svoj program, javni interes ne stanuje samo kod nacionalnih javnih emitera, nego i kod komercijalnih”, poručio je.
Javna rasprava o Zakonu o audio-vizuelnim medijskim uslugama traje do 4. avgusta, nakon čega tekst ide u dalju proceduru.
