Praznični dani i dalje su kod nas nezamislivi bez bogate trpeze koja prekomjernim unosom može loše uticati na zdravlje starih i bolesnih, ali i mladih ljudi. Zato ljekari savjetuju da tokom praznika budemo umjereni u jelu i piću, ali i da se dovoljno odmaramo.
S obzirom na to da su predstojeći praznici vrijeme kada se u društvu porodice i prijatelja slavi uz obilje hrane i pića, nerijetko se dešava da pretjeramo i na taj način ugrozimo svoje, ali i tuđe zdravlje.
Ako se svemu tome doda i nedostatak sna onda je jasno, kaže za Dnevne novine specijalista porodične medicine Milena Cojić-Rovčanin, zašto je ovaj period godine povezan sa mogućim rizikom po zdravlje.
Zato, svima koji slave savjetuje da budu umjereni i da tokom praznika koliko je to god moguće zadrže uobičajen ritam obroka i mudrim izborom hrane izbjegnu prekomjeran unos kalorija.
“Takođe, treba naći vremena i načina da ostanemo fizički aktivni i tokom praznika. Onima koji slave na otvorenom prostoru savjetujemo da se obuku u skladu sa vremenskim prilikama, jer je obilno konzumiranje hrane i alkohola faktor koji dodatno dovodi do bržeg rashlađivanja tijela i hipotermije”, kazala je Cojić-Rovčanin.
Osobe koje konzumiraju alkohol, ističe, trebale bi na vrijeme da obezbijede prevoz, jer se upravljanje motornim vozilom u tom slučaju nikako ne preporučuje.
“Upotreba petardi i drugih pirotehničkih sredstava znatno ugrožava bezbjednost svih, naročito najmlađih kojima su ova sredstva i najzanimljivija. Zato apelujemo na roditelje da ne kupuju djeci petarde i druga opasna pirotehnička sredstva koja mogu dovesti do trajnih posljedica po zdravlje”, kazala je Cojić Rovčanin.
Praznična trpeza, kaže, trebala bi da bude prilagođena zdravlju domaćina i njihovih gostiju.
“Nerijetko se dešava da tokom praznika unesemo i do 5.000 kalorija tokom večeri što može dovesti do porasta u tjelesnoj težini i narušiti mentalno i fizičko zdravlje. U posebnom riziku su pacijenti koji boluju od hroničnih bolesti kao što su dijabetes i hipertenzija. Zbog toga je na domaćicama ozbiljan zadatak da porodici i gostima pripreme ukusnu, a zdravu trpezu na kojoj treba da se nađu salate od svježeg povrća začinjene sokom od limuna i sa nekoliko kapi hladno cijeđenog ulja, različite čorbe začinjene raznovrsnim začinima i sa vrlo malo soli”, savjetuje Cojić Rovčanin.
Pečena bundeva, kaže, može biti osnov za različita zdrava predjela, ali i odlična zamjena za dezert.
“Svježe voće i voćne salate bez dodatka šećera takođe mogu biti odlična zamjena za slatkiše. Grilovana riba, pečurke, mahunarke i niskomasni sirevi mogu biti posluženi kao glavni obrok umjesto raznih pita, punomasnih sireva i mesnih prerađevina”, smatra Cojić-Rovčanin.
Alkohol, dodaje ona, nije zabranjen, samo treba biti umjeren u konzumiranju.
“Uvijek možemo nazdraviti sa čašom dobrog crnog vina koje sadrži znatno više antioksidanasa u odnosu na ostala alkoholna pića. Za žene se preporučuje jedna alkoholna jedinica dnevno što odgovara jednoj čašici žestokog pića, jednoj čaši vina ili flaši piva. Za muškarce se preporučuju dvije alkoholne jedinice dnevno”, rekla je Cojić-Rovčanin.
Ona naglašava da se alkohol ne savjetuje svima, pogotovo ne maloljetnim osobama, trudnicama i pacijentima koji pate od srčanog popuštanja, iregularnog rada srca, dijabetesa, povišenog nivoa triglicerida u krvi kao ni onima koji uzimaju lijekove koji se ne smiju uzimati sa alkoholom.
“Za bezbjedno konzumiranje alkohola bitno je pored količine obratiti pažnju da se alkohol ne uzima na “prazan stomak kao i da se uz alkohol pije i dovoljna količina vode, jer je alkohol diuretik i dovodi do dehidracije”, upozorila je Cojić-Rovčanin.
Ukoliko pretjeramo u konzumaciji, kako je rekla, potrebno je nakon toga obezbijediti dobar san i odmoriti se.
“Alkohol dovodi do gubitka tečnosti iz organizma, te je potrebno istu i nadoknaditi uzimanjem dovolj ne količine nezaslađenih mlakih napitaka tokom cijelog dana. S obzirom da je jetra tada opterećena pokušavajući da metabolise unešeni alkohol može se desiti da vam padne nivo šećera u krvi, da osjetite umor i razdražljivost. Prekomjerna količina alkohola može izazvati mučninu i povraćanje. Zato se savjetuje uzimanje hrane koja se lako vari”, kazala je Cojić-Rovčanin i istakla da su istraživanja pokazala da voćni šećer ubrzava sposobnost tijela da metaboliše alkohol pa je preporučljivo uzeti na priomjer svježe cijeđeni sok od pomorandže.
Prekomjerna upotreba hrane i pića, upozorava, može dovesti kako do blagog osjećaja neprijatnosti, gušenja tako i do povećanog rizika za nastanak ozbiljnih posljedica po zdravlje kao što je pojava srčanog i moždanog udara.
“Prekomjeran obrok povećava rizik za nastanak srčanog udara oko četiri puta tokom dva sata nakon uzimanja obroka kod srčanih bolesnika. Različiti su mehanizmi koji dovode do povećanja rizika a jedan od njih je svakako i povećanje krvnog pritiska i oslobođanje odgovarajućih koagulacionih faktora koji utiču na zgrušavanje krvi. Pomoć ljekara potražiti u slučaju da osjetite pojavu mučnine, malaksalosti, nesvjestice, bola u grudima. Ipak, trudite se da izbjegnete ove ozbiljne posljedice po zdravlje umjerenim i pametnim izborom hrane”, savjetovala je Cojić-Rovčanin.
