Žene u Crnoj Gori sve više zainteresovane za zamrzavanje jajnih ćelija

Moderan način života, karijera ili nemogućnost pronalaženja idealnog partera navodi sve više žena u Crnoj Gori na odlaganje zasnivanja porodice. Međutim, iako smo napretkom nauke mladost produžili u smislu izgleda, naše polne ćelije sazrijevaju isto kao i ranije. Otkucaji biološkog sata su tako natjerali mnoge u Crnoj Gori da počnu da razmišljaju o zamrzavanju jajnih ćelija, kako bi osigurali mogućnost poroda u kasnijem dobu.

Stručnjak za vantjelesnu oplodnju Tatjana Motrenko-Simić u intervjuu za Vikend novine otkriva da je ova procedura relativno nova u Crnoj Gori, ali da rezultati istraživanja pokazuju da je uspješna onoliko koliko je uspješna vantjelesna oplodnja u godinama žene kada su zamrzle ćelije.

“To je postupak koji je postao poznat i popularan tek prije par godina kada su Gugl i ja mislim Fejsbuk dali zaposlenima plaćen jedan postupak zamrzavanja jajnih ćelija da bi žene koje rade za njih mogle da odlože rađanje. Tada se malo više izašlo u javnost sa tim, a tek onda je ovdje postalo popularno. Drugo, mi smo jedno vrijeme tražili da vidimo koliko je to zaista opravdano i koliko funkcioniše, jer svaku novu metodu morate da provjerite. Pokazalo se da definitivno funkcioniše, te da preko 90 posto jajnih ćelija preživi odmrzavanje i da se ponašaju kao ćelije koje se dobiju prilikom svježeg ciklusa”, navela je Motrenko.

Kako kaže, u klinici Humana reprodukcija u Budvi, u kojoj radi, bilo je već nekoliko pacijentkinja koje su bile zainteresovane za ovaj postupak.

“U Crnoj Gori, ja sam imala recimo par pacijentkinja koje bi to htjele da urade, ali su se javile u kasnim reproduktivnim godinama, kada metod ne pomaže. Kao i za sve mi malo kasnimo u odnosu na zapadne zemlje. Prosto mora biti ženama poznato da to postoji i moraju da počnu da razmišljaju na taj način”, istakla je Motrenko.

Ona objašnjava da je postupak zamrzavanja jajnih ćelija u Crnoj Gori zakonom dozvoljen, ali samo za ličnu upotrebu.

“Na primjer, vi imate 35 godina i nemate partnera, ali želite da zadržite vaših 35 godina u smislu starosti jajnih ćelija, vi onda polazite u postupak stimulacije ovulacije dobijajući ćelije. One se ne oplode spermom jer nemate partnera, nego se zamrznu i ostave da se čuvaju do onog momenta kada ćete imati nekoga sa kim hoćete da pravite porodicu. Onda u slučaju da ne možete spontano da zatrudnite, imate te ćelije na raspolaganju i one imaju veći biološki potencijal sa 35 godina nego sa 42”, kazala je Motrenko.

Prema njenim riječima, zamrznute ćelije u tehničkom smislu mogu da se čuvaju beskonačno, ali postoje, kaže, predloži zakonskih odredbi da rok čuvanja ipak bude 10 godina.

“Zamrznute ćelije mogu da se čuvaju onoliko dugo koliko postoji osoba koja će dolivati tečni azot u tanku u kom su smještene. Tehnički mogu beskonačno, a zakonski onoliko koliko zakonodavac bude odredio da to može. U principu, za sada je po nekim predlozima pet, plus pet godina čuvanja”, rekla je Motrenko.

Takođe, ona navodi da se postupak zamrzavanja koristi i prilikom vantjelesne oplodnje.

“Mi smo u našem centru radili zamrzavanje jajnih ćelija, ali ne zbog socijalnog frizinga, nego smo recimo imali slučaj da je čovjek imao saobraćajni udes pa nije mogao da dođe da da spermu, na dan kada mi imamo aspiraciju. Vi morate, kada je žena ušla u postupak da uzmete jajne ćelije, ne možete da sačekate jer će popucati folikuli, ćelije će izaći napolje i izgubićete ih. Ako tada ne možete da imate spermu, iz bilo kog razloga, vi onda zamrzavate jajne ćelije i mi to već dugo radimo. Onda u doba kada partner može da produkuje spermu, radimo fertilizaciju, tj. oplodnju. Znači, nauka je napredovala toliko da mi možemo da segmentiramo ciklus kako hoćemo”, pojašnjava Motrenko.

Međutim, ona upozorava da su mogućnosti postupka zamrzavanja ograničene, te da je najidealnije vrijeme za ovaj postupak između 35. i 37. godine.

“Javljaju nam se žene koje su kasne reproduktivne dobi, gdje je rezerva jajnih ćelija već takva da nije u redu reći da će ta metoda njima može da pomogne. Najidealnije vrijeme je od 35 do 37 godina. Još se toleriše do 39. godine kada žena ima dobru rezervu jajnih ćelija. Nakon toga, nema smisla zamrzavati. Rađene su studije na zapadu. Nikakvo povećanje nijesmo dobili uspjeha vantjelesne oplodnje. Ja ne mogu da prodajem lažnu nadu koja ne postoji. Svima treba iskreno reći gdje se nalazi po pitanju svoje plodnosti”, naglasila je Motrenko.

Kako ističe, u posljednje vrijeme pod uticajem štampe, mnogi misle da se medicina toliko promijenila da je promijenila fiziologiju ljudi, što uopšte nije tačno.

“To što mi imamo neke metode kojima možemo da pomognemo, uopšte nije promijenilo proces našeg reproduktivnog starenja. Mi isto reproduktivno starimo kao i ranije. To što izgledamo bolje, to je lijepo, ali u suštini naše jajne ćelije imaju onoliko godina koliko imamo i mi. Žena od 40 godina već produkuje 65 do 70 posto ćelija koje imaju genetsku grešku. Žena sa 44 godine, kod 90 posto ćelija produkuje genetsku grešku. Vi da tada dobijete 10 ćelija od žene sa toliko godina, vi zamrzavate devet neispravnih i jednu ispravnu jajnu ćeliju. Tada niste uradili ništa”, zaključuje Motrenko.

Premda je u susjednoj Srbiji sada omogućeno zamrzavanje jajnih ćelija o trošku države, u Crnoj Gori to i dalje nije slučaj. Prema riječima Motrenko, ukupna cijena zamrzavanja jajnih ćelija zavisi od toga koliko će žena potrošiti gonadotropina za svoju stimulaciju.

“Neće vam ista biti stimulacija žene koja ima dobru ovarijalnu rezervu, tu trošite jako malo, pa onda malo i ode za ljekove koji su jako skupi. Kod nekog ko ima smanjenu rezervu, vi morate potrošiti mnogo više gonadotropina da biste dobili adekvatan broj jajnih ćelija, što je, kako se danas u svijetu smatra, deset. Uvijek dolazi do toga da ćete pri zamrzavanju izgubiti malo. U tom smislu morate prilično ofanzivnu stimulaciju. Vi kada idete u postupak, u suštini platite postupak kao za vantjelesnu, samo što nema oplodnje, plus zamrzavanje, tako da je cijena, recimo u mom centru, ukupno za nekih pet slamica, odnosno 10 ćelija, 1.600 eura, plus terapija na koju žena potroši. Znači može biti dvije do tri hiljade eura sa terapijom, sa svim što treba i sa čuvanjem određeni broj godina”, kazala je Motrenko.