Živka će poživjeti ako ne bude srijetala mučitelje

Siva čaplja koju je mučio jedan maloljetnik, a spasio Centar za za zaštitu i proučavanje ptica, od danas je na slobodi. Živku, kako su je nazvali, nakon pregleda kod vetarinara CIZIP je predao jednoj osobi, ali iz straha da bi je mogao sresti još jedan, kako kažu, istomišljenik M.O. koji ju je mučio, nijesu otkrili lokaciju ni osovu kojoj su je predali.

“Kako je ptica imala raniju povredu (nedostaje joj polovina jednog krila, vjerovatno jer je na nju pucano), zbog koje ne može letjeti, a preživjela je stresan boravak kod M.O., uz to i prethodno izuzetno hladnu zimu, odlučili smo joj dati ime Živka. Nakon što smo Živku rehidrirali i nahranili količinom dovoljnom da preživi naredna dva dana, pustili smo je na slobodu jer joj je boravak sa ljudima i ručno hranjenje stvaralo dodatan stres i trebao joj je predah od ljudi. Lokaciju puštanja ne možemo otkriti iz razloga što joj ne želimo susret sa još jednim M.O., ali je svakako nismo pustili kod Gostiljske rijeke (Zeta), gdje ju je dotični i pronašao”, navodi se u saopštenju CIZIP-a.

Živka, kako dodaju, može još dugo i kvalitetno živjeti ukoliko ne bude imala bliske susrete sa istomišljenicima M.O.

“Protiv M. O. pored naše organizacije, prijavu je podnio je i portal CdM. On je prijavljen nakon objave snimka uznemiravajućeg sadržaja koji prikazuje kako zakonom zaštićenu pticu, vodi svezanu, te je podiže od zemlje držeći je za vrat. Očekujemo da će Centar bezbjednosti Podgorica kojem smo podnijeli prijavu kao i Osnovno državno tužilaštvo što prije procesuirati ovaj slučaj, te postupiti u skladu sa zakonom. Podsjećamo da je kazna za izvršenje ovog krivičnog djela od 6 mjeseci do 5 godina”, navodi se u saopštenju.

Ipak, dodaju, da moraju da objasne da Živku, kao i mnoge druge ptice o kojima brinu u saradnji sa NVO Nora, nijesu mogli da zbrinu na adekvatan način jer u našoj zemlji ne postoji azil za divlje životinje.

“Napominjemo da Centar nema ni zakonska ovlašćenja niti dozvolu za liječenje i zbrinjavanje ptica, a ponajmanje uslove, što je slučaj i sa mnogim drugim udruženjima koja opstaju zahvaljujući nevjerovatnoj posvećenosti svojih članova. Očekujemo da ovaj slučaj bar donekle pokrene polemiku o rješavanju ove problematike na sistematičan način i sa dugoročnim rezultatima. Nadležnim institucijama u oblasti zaštite prirode, stojimo na raspolaganju kao i do sada”, poručuju iz CIZIP-a.