Ministarstvo evropskih poslova, kao koordinator pregovaračkog procesa, je spremno da, na liniji principa otvorenosti i transparentnosti, pruži puni doprinos unapređenju pristupa dokumentima iz pregovaračkog procesa, čime bi se osnažilo učešće osoba s invaliditetom u pristupnim pregovorima, poručila je državna sekretarka Milena Žižić.
Žižić je danas, kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, primila predstavnice Saveza slijepih Crne Gore, pomoćnicu direktora Katarinu Bigović Kulić i članicu Odbora žena Anđelu Dragović.
Žižić je prenijela otvorenost za saradnju s organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom prava i unapređenjem položaja osoba s invaliditetom i poručila da su oblasti koje se odnose na pitanje osoba s invaliditetom i rodne ravnopravnosti od” krucijalnog značaja za dalji napredak u poglavlju 23, imajući u vidu da predstavljaju neodvojivi dio korpusa ljudskih prava i ključni su elementi u reformskim procesima”.
,,Ministarstvo evropskih poslova je dugoročno posvećeno unapređenju položaja prava osoba s invaliditetom u crnogorskom društvu i u tom smislu ćemo se snažno zalagati za otklanjanje svih sistemskih nedostataka u ovoj oblasti, kako u dijelu jačanja strategijskog i zakonodavnog okvira, tako i kroz realizaciju konkretnih aktivnosti koje vode jačanju svijesti o značaju ovog pitanja i dostizanju evropskih standarda i praksi“, kazala je Žižić.
Predstavnice Saveza slijepih su izrazile zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Ministarstvom evropskih poslova. Upoznale su državnu sekretarku sa projektom koji realizuje ta organizacija „Osnažene ka promjeni”, koji finansiraju Evropska unija i Švedska međunarodna organizacija za razvoj saradnje.
Kako su istakle, projekat je usmjeren na unapređenje nivoa znanja i informisanosti o poštovanju ljudskih prava, ženskih prava i ublažavanju diskriminacije žena oštećenog vida, a njegov glavni cilj je da doprinese jačanju participativne demokratije i inkluzivanosti.
Bigović Kulić je ukazala na važnost rodne ravnopravnosti u procesu pristupanja EU i istakla potrebu unapređenje stanja u oblasti aktivizma i participacije, kao i na neophodnost da strateška dokumenta prate uključivanje principa rodne ravnopravnosti.
