Društvo

Znanje i pripravnost jedina odbrana od sajber napada

Jačanje kapaciteta sudova i tužilaštva neophodni su za unapređenje sajber bezbjednosti, pa je za Crnu Goru značajno da formira posebnu organizacionu jedinicu pri Tužilaštvu koja će biti zadužena za visokotehnološki kriminal, ocijenio je za Pobjedu dekan Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran Adis Balota.

Komentarišući Strategiju sajber bezbjednosti 2018. 2021, koju je uradilo Ministarstvo javne uprave, a Vlada usvojila krajem 2017. godine, Balota naglašava da je to važan dokument koji govori o pravcu i težnji države da pojača kapacitete na polju sajber prostora.

Funkcionisanje sistema

“Da bi se na valjan način primijenila Strategija, neophodno je da funkcioniše definisana organizaciona nacionalna struktura. Posebno je važno da privatni sektor u Crnoj Gori, koji upravlja nacionalnom kritičnom infrastrukturom, bude maksimalno uključen kako u izradu pravnih dokumenata tako i u razmjenu podataka sa relevantnim državnim organizacijama. Prevashodno mislim na provajdere interneta, bankarski sektor i elektroprivredu”, pojasnio je Balota.

On kaže da je za svaku zvaničnu razmjenu informacija sa međunarodnim partnerima ili organizacijama neophodno da postoji i zvanični nalog ili zamolnica nadležnog organa, a najčešće tužilaštva ili suda.

“Neophodno je, zato, jačati kapacitete za odbranu od takozvanih hibridnih napada, širenja dezinformacija putem internet i sajber terorizma. U posljednjih dvije do tri godine vidjeli smo kako može doći do nestabilnosti u jednoj državi zbog dezinfomacija koje se šire putem interneta i društvenih mreža, kao i sinhronizovanim sajber napadima”, rekao je Balota.

On smatra da je naša država 2011. prepoznala značaj sajber prostora i pravovremeno krenula u procese jačanja bilateralnih veza i međunarodne saradnje.

“Jedan od glavnih stubova sajber bezbjednosti je međunarodna saradnja sa relevantnim institucijama i organizacijama FIRST, ITU, ENISA i Nacionalnim CERT i CIRT timovima pojedinačnih država. Kako bi se unaprijedila sajber bezbjednost, moraju se razumjeti i podržati ključni donosio’ ci odluka koji su zaduženi za ovu problematiku. Pravna regulativa, koja se ogleda u definisanju i usvajanju Strategije, zakona, uredbi i pravilnika, mora biti u potpunosti usaglašena sa preporukama i zahtjevima međunarodnih partnera. Za oblast sajber bezbjednosti ne postoji tzv. “vrijeme harmonizacije” sa pravnom tekovinom EU, već je neophodno da ono bude u ovom trenutku na istom nivou kao i kod članica EU. U suprotnom, posljedice za društvo mogu da budu nesagledive”, upozorava Balota.

Još jedan važan faktor, smatra on, pored pravno fomalnog definisanja sajber bezbjednosti predstavlja i kadrovski potencijal.

“I puno veće i bogatije države imaju problem da obezbijede adekvatne kadrove. Zato je neophodno stalno usavršavanje postojećih kroz formalno i neformalno obrazovanje, kao i obezbjeđenje značajno veće materijalne podrške za njih”, rekao je Balota.

Rizik

Sagovornik Pobjede ističe da je upoznavanje sa mogućim rizicima u sajber prostoru važno, a da za promociju bezbjednosti na tom polju treba da budu zaduženi kako državni organi, tako i mediji, društveno odgovorne kompanije i pojedinci.

“Programske edukacije treba pokrenuti od osnovne škole. Zaštita djece na internetu je značajna tema kako za roditelje tako i za djecu. U okviru određenih nastavnih listi za srednje škole treba da bude omogućeno da se učenici upoznaju sa informaciono-komunikacionim tehnologijama, sigurnošću i zaštiti informacionih sistema i drugim sajber izazovima”, naglasio je Balota.

Kako je kazao, jedna od osnovnih funkcija Nacionalnog CIRT tima su preventiva i promocija, jer taj tim kroz formu javnog obavještavanja putem veb portala ima i preventivnu funkciju o svim mogućim sajber incidentima.

“Putem definisanja raznih priručnika ili obrade određenih tema koje su javno dostupne, dodatno se podiže svijest svih koji čitaju navedena dokumenta”, zaključio je Balota.

Planeta je onlajn

Sajber prostor važan je za cjelokupno društvo, a u prilog tome ide i či njen ica da je prošle godine internet koristilo 3,8 milijardi ljudi na svijetu, što je za 10 odsto više u odnosu na 2016. godinu, naveo je Balota.

Kako je rekao, danas je nezamisliv život bez svakodnevne upotrebe raznih uređaja i sistema koji su međusobno povezani i integrisani putem interneta.

“Broj korisnika društvenih medija iznosi oko 2,8 milijarde, što je povećanje u odnosu na 2016. godinu za 21 odsto. Broj korisnika mobilnih mrežajeoko 4,92 milijarde što predstavlja povećanje za 5 odsto u odnosu na 2016. godinu”, naveo je Balota.

Značajan podatak, prema njegovim riječima, predstavlja i broj korisnika koji na mobilnim uređajima koriste društvene mreže i on za 2017. godinu iznosi 2,56 milijarde, što je za 30 odsto više u odnosu na 2016. godinu.

Osnovno polazište

Prvi Savjet za informacionu bezbjednost, čiji je značaj naglašen u Vladinom dokumentu, formiran je 2013. godine i on predstavlja “značajan mehanizam u nacionalnoj strukturi za organizaciju sajber bezbjednosti”.

“Savjet treba da predstavlja tijelo sa najvećim autoritetom u državi, a koje se bavi strateškim pitanjima u polju sajber bezbjednosti. Važnoje da u Savjet budu uključeni svi relevantni faktori, kao što su predstavnici privatnog sektora provajderi internet, bankarski sektor, ali i predstavnici akademske zajednice. Savjet ima obavezu da učestvuje u koordinaciji svih ključnih institucija, u definisanju pravne regulative, u definisanju programa obuke na polju sajber bezbjednosti, u jačanju međunarodne saradnje, kao i podnošenju izvještaja Vladi Crne Gore sa daljim | predlozima i preporukama”, pojasnio je Balota.

Send this to a friend