Državna Agencija za zaštitu konkurencije, u čijoj su nadležnosti kontrole zabranjenih sporazuma, koncentracije i dominacije na tržištu, te zloupotreba takvog položaja, ove godine će raspolagati budžetom od 819.588 eura, pišu Dnevne novine.
To se navodi u odluci Vlade kojom je ujedno data saglasnost na finansijski i plan rada te institucije u 2020. godini.
Kako je najavljeno, agencija će ove godine prije svega biti fokusirana na “postizanje ciljeva”, tačnije uslova koje je Evropska komisija postavila za pregovaračko poglavlje 8 Konkurencija. U pitanju je jedino od 33 poglavlja u procesu pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji koje još nije otvoreno, što dovoljno govori o stanju u oblastima koje prati ova institucija.
Precizira se da će agencija posebnu pažnju obraćati na antitrust regulativu koja se tiče antimonopolskih pravila i spajanja, i to kroz ocjene sporazuma među učesnicima na tržištu, sprečavanje zloupotrebe dominantnog položaja i kontrolu koncentrisanja kapitala. Od 2018. godine ova agencija zadužena je i za kontrolu dijela državne pomoći za što će, kako navode, od posebnog značaja biti novi informacioni sistem koji će pratiti ovaj segment troškova iz budžeta.
“Nadležnosti i postupanja Agencije u 2020. godini treba posmatrati prvenstveno kroz doprinos ukupnom ekonomskom razvoju zemlje politikom i zaštitom prava konkurencije, koji se ogledaju u suzbijanju netržišnih oblika ponašanja, posebno onih u dominantnom, odnosno monopolskom položaju. Uklanjanje prepreka za pristup tržištu ili distributivnim kanalima novim preduzetnicima i preduzetnicima manje tržišne snage stvaraju se pretpostavke za ravnopravnu tržišnu utakmicu, što povoljno utiče i na zapošljavanje”, precizira se u planu rada za ovu godinu.
No, u agenciji kao poseban problem vide postojeći broj zaposlenih i budžet, a s ozbirom na “očekivani dalji razvoj politike konkurencije, razumijevanje svih nezakonitih radnji i praksi koje postoje na tržištu Crne Gore” smatraju da je neophodno uvećanje sredstava potrebnih za njihov rad.
“Ostvarenje godišnjih ciljeva agencije u velikoj mjeri će pomoći dalji razvoj ekonomije Crne Gore, povećati sigurnost za investitore i obezbijediti ispunjenje postavljenih uslova i zahtjeva EU na planu integracija”, precizira se u dokumentu Vlade.
U rijetkim osvrtima na rezultate rada ovog državnog organa u prošloj godini, u dokumentu se pominju i aktivnosti u pojedinim segmentima rada. Po osnovu zakonske kontrole dodjele državne pomoći na nezakonit ili neusklađen način, “agencija je tokom 2019. godine pokrenula dva ispitna postupka”.
Kad je u pitanju kontrola tržišnih uslova, navode da su sprovodili istraživanja koja će nastaviti i u ovoj godini kako bi “što bolje razumijeli pojedine sektore, odnosno relevantna tržišta, prije svega na tržištima koja ukazuju na slabosti funkcionisanja”.
“Agencija je u proteklom periodu iskazala jasnu spremnost za sprovođenje postupaka i protiv velikih privrednih subjekata, pa je neophodno obezbijediti pravnu sigurnost i poslovnu predvidivost za sve domaće i inostrane privredne subjekte koji posluju u Crnoj Gori”, navodi se u planu rada ove institucije.
Kako agencija ima mogućnost da sprovodi neposredne nenajavljene kontrole kako bi otkrila eventualne zabranjene, odnosno kartelne sporazume, angažovani u ovoj instituciji koristili su i tu mogućnost. U Vladinom dokumentu navodi se samo to da su od aprila do jula 2019. godine izvršene dvije kontrole kompanija i to po službenoj dužnosti.
Za realizaciju brojnih aktivnosti koje su joj dodijeljene, u agenciji je angažovano 26 osoba, od kojih tri čine savjet te institucije. U jednom od dva ključna sektora onom za procjenu koncentracija, utvrđivanje zabranjenih sporazuma i zloupotrebu dominantnog položaja zaposleno je devet, a u sektoru za kontrolu dražavne pomoći sedam službenika. Stav je agencije da je “potreban dodatni broj izvršilaca” jer je postojeći “minimalan za obavljanje povjerenih nadležnosti”.
Kad su u pitanju finansije, u dokumentu se takođe navodi da se sredstva obezbjeđuju naplatom naknada, iz državnog budžeta i ostalih izvora. Naknade se prikupljaju kroz naplatu dokumenata koje agencija izdaje, a cijena je određena tarifnikom. No, kako agencija nema sopstveni račun, ovakva sredstva se prikupljaju na poseban račun Centralne banke Crne Gore.
“Prihodi po ovom osnovu se ne mogu planirati, polazeći od činjenice da Agencija ne može ni približno znati koliko će biti podnešenih zahtjeva za izdavanje odobrenja za sprovođenje koncentracije, odnosno koliko će biti promjena vlasničke i upravljačke strukture na tržištu tokom godine. Prvenstveno iz tih razloga, sredstva budžeta predstavljaju glavni i za sada jedini izvor finansiranja Agencije, imajući u vidu nepredvidivost i nesigurnost finansiranja iz sopstvenih izvora”, precizira se u finansijskom izvještaju, te navodi da naplaćena sredstva agencija ne koristi već se direktno prenose u državni budžet.
Po ovom osnovu, agencija je u 2017. prihodovala 487.817,73 eura, godinu kasnije 543.514,09 eura, dok je do oktobra prošle godine uknjižila 714.974,15 eura. Ovaj iznos predstavlja 89,88 odsto budžeta za 2019. koji je određen na 795.506 eura.
