Ekonomija

Banke bolja opcija za štednju

Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković za CdM kaže da su banke bolja opcija za štednju građana od državnih obveznica.

<<<Drecun: Bolje ući u aranžman sa državom, nego bankama<<<

On je to naveo reagujući na izjavu političkog analitičara Predraga Drecuna koji je saopštio da su državne obveznice na našem tržištu najbolja opcija za štednju građana, ocjenjujući da je bolje ući u aranžman s državom, nego novac povjeriti bankarima, jer banke uvijek imaju i troškove koji se ne vide.

Pejaković za CdM objašnjava zašto se ne slaže sa izjavom Drecuna.

“Minimum potreban za investiranje u državne obveznice Crne Gore je 10.000 eura za jednu emisiju lokalnih obveznica, ili 100.000 eura za ostale emisije koje su emitovane na inostranim tržištima. Ako je namjera analitičara bila da savjetuje ulagače sa iznosima od 1.000 do 10.000 eura, onda treba izostaviti ulaganje u državne obveznice”, objasnio je Pejaković.

Dalje objašnjava da je prihod koji se može ostvariti kupovinom obveznica zbog velike tražnje u konstantnom padu, pa je maksimalni prinos na obveznice ročnosti do 2021. godine iznosi oko 2,2 odsto na godišnjem nivou, dok je prinos za obveznice koje dospijevaju 2019. godine ispod jedan odsto na godišnjem nivou, što je, ipak, niže od kamatne stope na štednju u većini banaka u Crnoj Gori.

Pejaković

“Treba istaći i činjenicu da je tržište obveznica nelikvidno, što znači da se one ne mogu uvijek kupiti, tako da danas uopšte nemamo u ponudi obveznice koje dospijevaju za godinu dana. Upitna je namjera nekog ko je radio u banci da navodi kako kod banaka uvijek postoje neki “troškovi koji se ne vide“, što nam nije poznato, jer smo dužni da klijente informišemo o svim troškovima, a da je zaboravio da upozna čitaoce sa troškovima koji prate ulaganja u hartije od vrijednosti, troškove brokera, berze i CDA”, ističe Pejaković.

Prema njegovim riječima, proizvodi kao što su državne obveznice, ili državni zapisi nisu namijenjeni za ulagače sa manjim iznosima.

“Državne obveznice predstavljaju dužničke hartije od vrijednosti koje nose u sebi najmanji iznos rizika, tako da je najveće interesovanje investitora koji imaju malu sklonost ka riziku, prevashodno finansijskih institucija – banaka i osiguravajućih kuća”, ističe on.

Na trećoj ovogodišnjoj aukciji prodati su državni zapisi sa rokom dospijeća od 182 dana, vrijedni 50 miliona eura, po prosječnoj stopi od 0,67 odsto. Prihvaćene su ponude vrijedne 50 miliona, pokazuju podaci Centralne banke.

“Prethodno ukazuje da su depoziti stanovništva u bankama, koji su uvijek dostupni (za veće iznose najava od jednog dana) ipak atraktivniji sa više aspekata, kako prihoda tako i raspoloživosti. Međutim, svako može upravljati svojim novcem kako želi, ali podaci koji se prezentuju javnosti moraju biti tačni, ali i imati odgovornost prema lošije finansijski obrazovanim ljudima, ili ličnim primjerom ukazati da ste uložili sredstva, zaradili pa dijelite iskustvo sa drugim”, zaključio je za CdM Pejaković.

Slađana Đukanović

Send this to a friend