Cilj dopune Zakona o poreskoj administraciji je da se lokalnim samoupravama olakša dostava poreskih akata, a time očekujemo da će i efekti naplate poreza na nepokretnosti, koji je jedan od glavnih sopstvenih prihoda budžeta opštine, biti na mnogo višem nivou, saopštila je poslanica DPS-a Jovanka Laličić.
Na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj su predstavljene dopune Zakona o poreskoj administraciji, čulo se i da će izmjene uticati na bolje budžete lokalnih samouprava i stvaranje prostora za kapitalna i druga socijalna ulaganja.
Laličić je je istakla da je dopunama jasno dat prioritet ličnom uručenju poreskom obvezniku, njegovom punomoćniku ili advokatu. Ukoliko, kako je objasnila, ne uspije da se dostavi lično poreskom obvezniku, može ga primiti i punoljetni član njegovog domaćinstva, ili kada je riječ o pravnom licu, zaposleni.
“Sa dva nova člana detaljno se reguliše dostavljanje poreskog akta, zbog čega smo pristupili predlogu dopuna tog zakona. To je praksa na koju su nam ukazivale lokalne samouprave preko zajednice opština. Dosadašnje rješenje, a to je primjena Zakona o upravnom postupku, predstavljalo je prilično komplikovan proces i doprinijelo zloupotrebama i nemogućnosti uručenja poreskog akta, čime je smanjen procenat naplate poreza na nepokretnosti koji je sopstveni prihod opštine”, ukazala je Laličić koja je sa kolegama iz DPS-a, Mihailom Anđušićem, Milošem Nikolićem, Martom Šćepanović i Nikolom Rakočevićem, podnosilac Prijedloga zakona o dopuni Zakona o poreskoj administraciji.
Prijedlog je podržan i poslat u skupštinsku proceduru.
Poslanik DPS-a Filip Vuković smatra da će dopuna pomoći, ali djelimično.
“Sve izmjene i dopune, kada su finansije lokalnih samouprava u pitanju, bojim se da neće dati značajnije rezultate ako se nešto strateški ne promijeni u odnosu na finansiranje lokalnih samouprava”, ukazao je Vuković.
On je istakao da su opštinama ustupljeni teško naplativi i nenaplativi prihodi. Jedan od razloga relativno slabog stanja u finansijama svih lokalnih samouprava, kako je objasnio, je koncept raspodjele prihoda.
Njegov partijski kolega Nikola Rakočević ukazao je da je cilj dopuna bolji procenat naplate u lokalnim samoupravama, kada je riječ o porezu na nepokretnost.
“Ideja je bila da ojačamo procenat naplate u lokalnim samoupravama povodom poreza na nepokretnost. Dešavale su se određene zloupotrebe i mi na taj način omogućavamo da poreski akt bude uručen poreskom obvezniku ili članu domaćinstva, ukoliko on odbije da primi” kazao je Rakočević.
Tačno je propisano zakonom, kako je istakao, kada se smatra poreski akt dostavljenim poreskom obvezniku, odnosno kad se stvara obaveza poreskog obveznika da izvrši uplatu za poreze na nepokretnost.
“Na taj način ojačaćemo naplatu tog prihoda koji je jedan od dominantnijih prihoda lokalnih samouprava i učiniti budžete lokalnih samouprava boljim, a samim tim i otvoriti prostor za kapitalna i druga socijalna ulaganja”, naglasio je Rakočević.
Poslanik SD-a Boris Mugoša smatra da će predložene izmjene i dopune uticati na stvaranje stabilnijih izvora finansiranja lokalne samouprave. On je ukazao da je porez na nepokretnost, uz prirez porezu na dohodak fizičkih lica, jedan od najznačajnijih sopstvenih prihoda jedinica lokalne samouprave.
“U tom smislu, saglasan sam sa predlogom. Mislim da je ovo i signal lokalnim samoupravama da treba dodatno da rade na sređivanju evidencije oko osnove za obračun poreza. To su nepokretnosti na koje građani plaćaju poreze. Često se dešava da se ulažu žalbe na ta rješenja i da se pokaže da zaista oni nijesu na adekvatan način obračunati”, rekao je Mugoša i dodao da se lokalnim samoupravama stvaraju adekvatniji osnovi za naplatu.
Mugoša smatra da su predložene dopune i signal da rješenja zaista treba da odražavaju stanje na terenu.
“Zbog toga mi se čini da je ovo korak naprijed u tom segmentu, ali takođe korak koji ukazuje na određene obaveze koje jedinice lokalne samouprave treba da preduzmu”, zaključio je Mugoša.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i poslanik DPS-a Predrag Sekulić istakao je da je višak zaposlenih u lokalnim samoupravama činjenica, te da njihova rješenja ne prate situaciju na terenu.
“Činjenica je da u lokalnim samoupravama imamo višak zaposlenih i da rješenja nijesu često kvalitetna i ne prate situaciju na terenu. Najveći dio prihoda koji lokalne samouprave mogu da preuzimaju po zakonu se ne ostvaruju, sve analize to pokazuju. Vjerujem da će ovaj zakon i mnoge druge izmjene koje ćemo inicirati, pomoći lokalnim samoupravama, ne samo da bolje vrše naplatu onoga što su njihovi izvorni prihodi, već i da višak zaposlenih dobije satisfakciju kroz rad u lokalnim organima”, rekao je Sekulić.
